Uzvišeni Allah je stvorio ljude i neke od njih odlikovao nad drugima. Stvorio je vrijeme i neke njegove dijelove učinio vrjednijim od drugih. Stvorio je Zemlju i neka njena mjesta učinio vrjednijim od drugih.
Vrijednost ljudi određuje se njihovim djelima, a njihov položaj kod Gospodara zavisi od njihove pobožnosti i bogobojaznosti. Vrijednost mjesta i vremena određena je količinom i veličinom ibadeta koji se u njima čine Allahu, Uzvišenom.
Allah, Uzvišeni, odabrao je među mjesecima četiri sveta mjeseca. Kaže Uzvišeni:
إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِنْدَ اللهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا فِي كِتَابِ اللهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضَ مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ذَلِكَ الدِّينُ القَيِّمُ فَلَا تَظْلِمُوا فِيهِنَّ أَنْفُسَكُمْ
“Broj mjeseci kod Allaha je dvanaest mjeseci, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je stvorio nebesa i Zemlju; od njih su četiri sveta. To je prava vjera, pa u njima ne činite nepravdu sami sebi.” (Et-Tevbe, 36)
Jedan od ta četiri sveta mjeseca jeste Allahov mjesec muharrem – prvi mjesec u godini. Učinjen je svetim nakon mjeseca hadža kako bi hodočasnici bili sigurni na svom putu povratka kućama. Nazvan je Muharremom kao potvrda njegove svetosti, jer su Arapi nekada njime manipulirali pa bi ga jedne godine smatrali svetim, a druge ne.
Ovaj mjesec ima posebnu vrijednost nad ostalim mjesecima, a to je vrijednost posta u njemu. Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
“Najvrjedniji post nakon ramazana jeste post u Allahovom mjesecu kojeg nazivate muharrem.” (Muslim)
Imam El-Kurtubi, rahimehullah, rekao je:
„To je, a Allah najbolje zna, zato što je muharrem početak nove godine u kojoj još nije nastupio njen ramazan. Stoga je lijepo započeti godinu postom, koji je jedno od najboljih djela, a za koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da je svjetlost. Pa ko svoju godinu započne svjetlošću, njome će ići tokom ostatka godine.“
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je muharrem „Allahovim mjesecom“. Njegovo pripisivanje Allahu ukazuje na njegovu čast i vrijednost, jer Allah Sebi pripisuje samo odabrana stvorenja. Kako je ovaj mjesec posebno pripisan Allahu, a post je od svih djela također posebno pripisan Allahu, bilo je prikladno da upravo ovaj mjesec bude posebno odlikovan djelom koje je Allahu posebno drago – postom.
Zato je najbolji period za dobrovoljni post upravo mjesec muharrem, kako jasno stoji u hadisu.
Deseti dan muharrema, Dan ašure, veliki je dan. Toga dana Allah je spasio Musaa, alejhis-selam, i potopio njegovog neprijatelja faraona. Musaovi sljedbenici postili su taj dan iz zahvalnosti Allahu. Taj običaj su nasljeđivali Jevreji iz generacije u generaciju, pa je post Ašure ostao dio njihove vjere koji nije bio izmijenjen sve do vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Taj dan su postili i stanovnici Mekke u predislamsko doba, pa ga je postio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prije Hidžre. Kaže Aiša, radijallahu anha:
“Dan Ašure su kurejšije postile u džahilijjetu, a postio ga je i Allahov Poslanik.” (Buhari i Muslim)
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, vidio je da Jevreji veličaju Dan ašure, smatraju ga praznikom i poste ga. Tada je volio da se poklopi sa sljedbenicima Knjige u onome o čemu nije bilo objave. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi:
“Kada je Poslanik došao u Medinu, vidio je Jevreje kako poste dan Ašure pa ih je upitao: ‘Šta je ovo?’ Rekli su: ‘Ovo je dobar dan. Ovo je dan kada je Allah spasio sinove Israilove od njihovog neprijatelja, pa ga je Musa postio.’ Poslanik je rekao: ‘Ja sam preči Musaa od vas.’ Pa ga je postio i naredio da se posti.” (Buhari i Muslim)
U toj fazi post Ašure bio je obavezan. Na to ukazuje hadis Rubejji bint Muavviz, radijallahu anha, koja kaže:
“Allahov Poslanik je ujutro na Dan ašure poslao glasnike u sela ensarija oko Medine i poručio: ‘Ko je osvanuo posteći neka upotpuni svoj post, a ko nije postio neka ostatak dana provede u postu.’ Nakon toga smo ga postili i navikavali našu malu djecu da poste. Odlazili bismo u mesdžid i pravili im igračke od vune. Kada bi neko od njih zaplakao zbog hrane, dali bismo mu igračku da ga zabavi sve do iftara.” (Buhari i Muslim)
U drugoj godini po Hidžri Allah je propisao post mjeseca ramazana, pa je prestala obaveznost posta Ašure. Poslanik nakon toga više nije naređivao post Ašure, nego je ljudima prepustio izbor.
Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi:
“Poslanik je postio Ašuru i naredio da se posti, ali kada je propisan ramazan, Ašura je ostavljena kao dobrovoljni post.”
U Muslimovoj predaji stoji:
“Ašura je dan od Allahovih dana. Ko želi neka posti, a ko želi neka ostavi.”
Prema tome, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi postili su Ašuru kao obavezan post samo jednu godinu – drugu godinu po Hidžri. Nakon što je propisan ramazan, Ašura je ostala dobrovoljni post.
Kada je Allah usavršio vjeru, upotpunio blagodat i učvrstio propise šerijata, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je razlikovanje od sljedbenika Knjige kako bi islam ostao čist i prepoznatljiv.
Ibn Abbas prenosi:
“Kada je Poslanik postio Ašuru i naredio njen post, rekli su mu: ‘Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju Jevreji i kršćani.’ On je rekao: ‘Ako dočekam narednu godinu, postit ćemo i deveti dan.'” (Muslim)
Međutim, nije dočekao narednu godinu jer je preselio na Ahiret.
Tako se šerijatski propis ustalio na tome da je sunnet postiti dan Ašure uz post jednog dana prije njega, što je bolje, ili jednog dana poslije nje, kako bi se razlikovali od Jevreja.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
“Razlikujte se od Jevreja i postite deveti i deseti dan.”
U drugoj predaji stoji:
“Postite Dan ašure, razlikujte se od Jevreja i postite dan prije njega ili dan poslije njega.”
Poslanikovo razlikovanje od Jevreja u vezi s Ašurom bilo je u dva aspekta:
Prvo, Jevreji su taj dan smatrali praznikom i veličali ga, dok ga Poslanik nije smatrao praznikom nego danom posta.
Ebu Musa, radijallahu anhu, prenosi:
“Dan ašure bio je dan koji su Jevreji veličali i smatrali praznikom, pa je Poslanik rekao: ‘Vi ga postite.'” (Buhari i Muslim)
Drugo, naredio je da se uz dan Ašure posti još jedan dan prije ili poslije nje.
U hadisu Ebu Katade, radijallahu anhu, stoji da je Poslanik upitan o postu Ašure pa je rekao:
“On briše grijehe prethodne godine.”
U drugoj predaji stoji:
“Nadam se od Allaha da će post Dana ašure iskupiti grijehe godine koja mu je prethodila.” (Muslim)
U hadisu Ebu Seida el-Hudrija stoji:
“Ko posti Ašuru, Allah će mu oprostiti grijehe jedne godine.”
Imam Ez-Zuhri, rahimehullah, kada bi putovao u ramazanu koristio bi olakšicu i ne bi postio, ali bi postio Ašuru i na putovanju. Kada su ga upitali zašto, rekao je:
„Ramazan se može napostiti drugim danima, a Ašura prođe.“
Zato, Allah vam se smilovao, nastojte postiti Dan ašure i razlikujte se od Jevreja tako što ćete postiti dan prije njega – što je bolje – ili dan poslije njega.
Molim Allaha, Uzvišenog, da nas sve uposli u pokornosti Njemu, da nam upotpuni Svoje blagodati i da nas obaspe Svojim oprostom i milošću. On zaista sve čuje i blizu je.
Autor: Ibrahim el Hakil
Izvor: khutabaa.org
