Kakve li samo sramote da danas nađeš čovjeka lijepa izgleda i ponašanja, ali kada posluje sa dinarima i dirhemima onda je drugi čovjek. Promijene se njegove osobine, ispolji se njegova pohlepa za dunjalukom i njegova koristoljubljivost bez osvrtanja na šerijatska pravila u tom poslovanju. Kada posluje imetkom vidiš ga kako govori: Kad se radi o parama, onda nema srodstva i prijateljstva. Riječi koje je preuzeo iz filmova i serija. Pa gdje je vjera?! Gdje je bogobojaznost?! Nemaju mjesta kod njega u ovim stvarima. Tako mi Allaha, ovo je jedna od opasnih stvari koje ruše čovjekovu vjeru.
Ovi ljudi nisu došli u pomenuto stanje osim sebebom slabog jekina i čestim miješanjem i kontaktiranjem sa mufsidima i onima koji su u zabludi. Kada bi takav znao da ga Allah neminovno opskrbljuje, kao što kaže Uzvišeni:
وَفِي السَّمَاءِ رِزْقُكُمْ وَمَا تُوعَدُونَ فَوَرَبِّ السَّمَاءِ وَالْأَرْضِ إِنَّهُ لَحَقٌّ مِّثْلَ مَا أَنَّكُمْ تَنطِقُونَ
„A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava. I, tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, kao što je istina da govorite!” (Zarijat, 22-23)
Kada bi znao da ga Allah neće prepustiti sebi, da niko ne ostavi nešto radi Allaha, a da mu Allah ne zamijeni boljim od onoga što je ostavio, da se ono što je kod Allaha ne stiče osim pokornošću Njemu… kada bi ovo istinski znao i kada bi izbjegavao kontakt sa ljubiteljima dunjaluka i sebi priuštio imansko društvo koje bi mu pružalo savjete, i podsticalo da ustraje na istini – promijenio bi se njegov odnos i poslovanje.
Kada bi imao šejha kojem bi se vraćao u pitanjima i sa kojim bi se savjetovao u svojim stvarima i kojeg bi šejh kontrolisao i nadzirao savjetima i smjernicama, stvar bi bila drugačija od onoga što on vjeruje.
Ali, ko je danas taj koji bi žrtvovao nešto od svog dunjaluka radi ahireta?! Ko je taj koji će osaburati na nekoj od malih dunjalučkih tjeskoba kako bi sačuvao svoju vjeru?!!
Vidiš danas one koji govore: ja ne mogu da živim ispod svog društvenog nivoa… to mi je puno teško. Nestalo je zadovoljstva kod ljudi. A kako je samo Allah blag!! Niko nije zadovoljan svojim Gospodarem. Gospodar mu da imetak on hoće još, uvijek hlepi za viškom.
ذَرْنِي وَمَنْ خَلَقْتُ وَحِيدًا﴿١١﴾ وَجَعَلْتُ لَهُ مَالًا مَّمْدُودًا ﴿١٢﴾ وَبَنِينَ شُهُودًا ﴿١٣﴾وَمَهَّدتُّ لَهُ تَمْهِيدًا ﴿١٤﴾ ثُمَّ يَطْمَعُ أَنْ أَزِيدَ ﴿١٥﴾ كَلَّا
„Ostavi Mene i onoga koga sam Ja samog stvorio, i bogatstvo mu ogromno dao, i sinove koji su s njim, i čast i ugled pružio, i još žudi da mu uvećam. Nikako!“ (Muddessir, 66-39)
Kada Allah uskrati nešto robu zbog toga što je u tome korist po roba, on se srdi:
قُتِلَ الْإِنسَانُ مَا أَكْفَرَهُ
„Proklet neka je čovjek! Koliko je on samo nezahvalan!” (Abese, 17)
فَأَمَّا الْإِنسَانُ إِذَا مَا ابْتَلَاهُ رَبُّهُ فَأَكْرَمَهُ وَنَعَّمَهُ فَيَقُولُ رَبِّي أَكْرَمَنِ ﴿١٥﴾ وَأَمَّا إِذَا مَا ابْتَلَاهُ فَقَدَرَ عَلَيْهِ رِزْقَهُ فَيَقُولُ رَبِّي أَهَانَنِ
„Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: “Gospodar moj mene je počastvovao! A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: Gospodar moj me je ponizio!“ (Fedžr, 15-16)
Poricanje i loš edeb prema Allahu…
Draga braćo! Pravo imetka je da se traži na halal način, da se troši na ono čime je Allah zadovoljan i da tvoje srce ne bude vezano za njega.
Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
„Kada ti dođe nešto od ovog dunjaluka, a ti ga nisi tražio ni iskao – uzmi ga. A ono što ti ne dođe tako ne traži ga sebi.“1
Od prava imetka je i:
- Da se na njega daje zekat (ako je ispunio uvjete zekata)
- Da se udjeljuje bližnjima, jetimima, miskinima i nevoljnicima
- Da njime pomogneš potrebnog i unesrećenog
- Da se njime boriš na Allahovom putu…
Allah nije dao imetak osim da mu imetak bude ispomoć u obožavanju Njega Uzvišenog. U hadisi kudsiju stoji da je Uzvišeni Allah rekao: „Mi smo spustili imetak radi obavljanja namaza i dijeljenja zekata…“2
Draga braćo! Gomilanje imetka bez šerijatskih pravila je vjesnik šera za njegova vlasnika. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Doći će vrijeme kada ljudi neće mariti kako će steći imetak, na halal ili haram način.“3
I kaže sallallahu alejhi ve sellem: „Doista je ovaj imetak sladak i privlačan, pa divan li je njegov vlasnik – musliman koji od njega udjeljuje miskinu, jetimu i putniku. A onaj koji bespravno uzme imetak je poput onoga koji jede, ali se ne može najesti, i takav imetak će biti dokaz protiv njega na Sudnjem danu.“4
Kada je neki čovjek od selefa htio posvjedočiti u korist drugog čovjeka pred Omerom ibnul Hattabom, Omer radijellahu anhu, ga je upitao: „Da li ga poznaješ“. „Da“ – odgovori čovjek. „Jesi li putovao zajedno sa njim“. „Ne“- odgovori čovjek. „Je si li poslovao sa njim dinarima i dirhemima te vidio kod njega emanet i iskrenost.“ „Ne“ – odgovori čovjek. „Onda si ga možda vidio u mesdžidu kako klanja“ – upita Omer. „Da“ – reče čovjek. „Idi, ti ga ne znaš“ – reče mu Omer.
Bojte se Allaha braćo u vašim materijalnim poslovanjima sa ljudima, kao i u vašem međusobnom poslovanju, jer Uzvišeni Allah kaže:
إِنَّ اللَّـهَ كَانَ عَلَيْكُمْ رَقِيبًا
„Allah doista nad vama bdije.“ (Nisa, 1
Otarasite se ljubavi prema imetku, škrtosti i pohlepe, jer oni predstavljaju ostavštinu džahilijeta koja neminovno kvari vašu vjeru.
Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Dva gladna vuka poslata na stado nisu ništa štetnija od štete po čovjekovu vjeru koju stvara njegova pohlepa za imetkom i ovosvjetskim ugledom.“5
Dakle, pohlepa za imetkom kvari tvoju vjeru.
Lijek za ovu bolest se ogleda u sljedećem:
1 Veži svoje srce za ahiret i onim što se u njemu nalazi.
2 Čvrsto ubjeđenje da je rizk svima podijeljen.
3 Svjesnost da sreća nije u imetku. Naprotiv imetak je briga jer ćeš o njemu biti pitan: Kako si ga stekao i ušta si ga potrošio?
4 Svjesnost da je nepravda prema ljudima jedna od najopasnijih stvari na Sudnjem danu. Stoga se pripazi da ne budeš od onih koji će bankrotirati na Sudnjem danu.6
Autor: Muhammed Husejn Jakub
Iz djela Kissatu el iltizam
Naslov od Menhedža
Ostale dijelove iz istog serijala ovdje.
Bilješke:
1 Hadis bilježi Buharija 1473, i Muslim 1045.
2 Hadis bilježi imam Ahmed u svom Musnedu 5/218, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. Pogledaj Sahihul džami, hadis br. 1781.
3 Hadis bilježi Buharija 2059.
4 Hadis je muttefekun alejhi. Buharija 1465, Muslim 1052.
5 Hadis bilježi imam Tirmizi 2376 a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. Pogledaj Sahihu et-Tirmizi hadis br. 1935.
6 Šejh cilja na hadis u kojem stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: ”Znate li ko je bankrot? Pa su rekli: Bankrot je, o Allahove Poslaniče, onaj koji nema niti imetka, niti para, niti dinara, niti dirhema. Pa je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, odgovorio: Ne. Već bankrot je onaj ko dođe Allahu na Sudnjem danu sa dobrim djelima poput brda, sa namazima, postom, zekatom i ostalim djelima, ali je udario ovoga, opsovao onoga, prolio krv ovoga, i ogovorio onoga, pa će biti uzimano od njegovih dobrih djela i bit će dato onima kojima je učinio nepravdu, pa ako mu nestane dobrih djela bit će uzimano od njihovih loših djela, te će se strovaliti na njegova leđa i on će biti bačen u dženennemsku vatru. Takav je pravi bankrot.” Bilježi ga Muslim. Op.prev.
