Naslovnica Savremeni učenjaci Abdullah ibn Džibrin Ostavljanje prepirki, diskusija i rasprava u vjeri

Ostavljanje prepirki, diskusija i rasprava u vjeri

927
islam

Spomenute tri pojave imaju jedno te isto značenje. U hadisu Saiba b. Abdullaha el-Mahzumija, zabilježenom kod imama Ahmeda u njegovom “Musnedu”, stoji da je on bio drug Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije pojave islama i on je rekao da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i prije pojave islama nije prepirao ni raspravljao.1

Također, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Raspravljanje o ur'anu je nevjerstvo”2, tj. rasprava i prepirka o Kur'anu koja dovodi do sumnje u njega.

Zabrana rasprave spomenute u ovom hadisu obuhvata i svaku raspravu u vjeri, poput rasprave o Allahovoj odredbi, o ljudskim djelima, rasprave o Allahovim imenima i svojstvima i značenjima koja ukazaju na Njega, subhanehu ve te'ala, također rasprava o pitanjima gajba – nevidljivog svijeta, poput načina kaburske kušnje i onoga što će slijediti poslije nje i sličnog.

Sljedbenici sunneta i zajednice (džemata) zastaju na jasnim tekstovima, ne raspravljaju sa sljedbenicima novina u vjeri, ne raspravljaju o pitanjima gajba kojima ih je podučio Svevišnji Allah. Sljedbenici sunneta i zajednice ostavljaju ove rasprave zbog svog općenitog vjerovanja, tj. kada za nešto nađu dokaz, o tome i govore. A Svevišnji Allah najbolje zna.

Autor: Abdullah b. Abdurrahman el-Džibrin 
Iz knjige “Komentar djela Temelji sunneta imama ehli sunneta Ahmeda ibn Hanbela”

Bilješke:

1. Ahmed (3/425), Ebu Davud (4836), Ibn Madže (2287) od Saiba b. Abdullaha da je rekao: “Došao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa su me drugi stali hvaliti i spominjati pred njim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se llem, rekao je: ‘Ja ga bolje poznajem od vas.’ Rekao sam: ‘Istinu kažeš, oca i majku žrtvujem za tebe. Bio si mi prelijepi drug. Nisi se prepirao niti raspravljao.”‘ (Tekst hadisa je kod Ebu Davuda)

2. Ahmed (2/286, 300, 424, 475, 503, 528), Ebu Davud (4603), Ibn Hibban (73) i Hakim (2232).
Ibn Hibban ga je ocijenio vjerodostojnim kao i Hakim s kojim se složio i Zehebi.
Ahmed Šakir je rekao: “Lanac prenosilaca je vjerodostojan.” (7835)
Arnaut u “Šerhu Sunne” kaže: “Lanac prenosilaca je dobar.” (1/261)
U ovom poglavlju kod imama Ahmeda prenose se slični hadisi od Amra b. El-Asa, radijallahu anhu, (4/204, 205) i Ebu Džuhajma, radijallahu anhu, (4/170).