Liječenje duševnih bolesti
Najbolji lijek za duševne bolesti i tjeskobu prsa, u najkraćem izgleda ovako:
1 Uputa i tevhid (tj. tražiti Uputu od Allaha i ispoljavati tevhid Njemu, op.M) kao što su zabluda i mnogoboštvo najveći uzroci tjeskobe srce.
2 Svjetlo istinskog imana kojeg Allah ubacuje u srce roba, uz dobro djelo.
3 Korisno znanje, kad god se proširi znanje roba, rašire se i njegova prsa.
4 Obraćanje i povratak Allahu, voljeti Ga cijelim srcem, približavati mu se i uživati u robovanju Njemu.
5 Neprestano spominjanje Allaha u svakoj situaciji i na svakom mjestu, jer zikr ima čudesan uticaj na proširenje prsa, nježnost srca i otklanjanje brige i žalosti.
6 Različite vrste dobročinstva prema stvorenjima i biti im koristan koliko se može. Darežljivi dobročinitelj ima najšire grudi, najbolju dušu i najnježnije srce.
7 Hrabrost – onaj ko je hrabar ima najšire grudi i srce.
8 Izbacivanje ružnih osobina iz srca, koje uzrokuju tjeskobu i patnju poput zavisti, srdžbe, mržnje, neprijateljstva, prijezira i nepravde. Prenosi se da je Poslanik s.a.v.s. upitan o najvrjednijem čovjeku pa je odgovorio: Svaki čovjek čista srca i iskrena jezika. Upitaše: Znamo onog iskrena jezika, ali ko je čista srca? Reče: To je bogobojazni i čestiti, koji nema grijeha, nasilja, mržnje i zavisti.”1
9 Ostavljanje suvišnih pogleda, priče, slušanja, druženja, jela i sna. Ostavljanje navedenog uzrokuje proširivanje prsa, nježnost srca i otklanjanje brige i žalosti.
10 Zanimanje radom ili korisnom naukom, što odvraća srce od brige i straha.
11 Zanimanje trenutnim poslom a prekidanje razmišljanja o budućnosti i o tugovanju za minulim vremenom. Rob se trudi u onome što mu koristi u vjeri i na dunjaluku. Traži od Gospodara ispunjenje svojih želja i u tome traži pomoć od Njega, jer to odvraća od brige i žalosti.
12 Pogled na onog ispod tebe a ne gledaj ko je iznad tebe u zdravlju i onome što ono za sobom povlači i opskrbi i onome što ona za sobom povlači.
13 Zaboravljanje neugodnosti što su se desile, a na koje se ne može uticati i ne razmišljati o njima.
14 Kada roba zadesi neka tragedija, neka je pokuša ublažiti imajući na umu da je moglo biti tragičnije i protiv nje se shodno mogućnosti boriti.
15 Snaga srca i ne uzrujanost zbog pretpostavki i iluzija, što ih proizvode ružne misli; ne srditi se; ne očekivati nestanak ugodnosti i dolazak neugodnosti, nego se pouzdati u Allaha Uzvišenog uz poduzimanje korisnih uzroka i tražiti od Allaha oprost i zaštitu.
16 Srčano oslanjanje na Allaha i lijepo mišljenje o Njemu. Onaj koji se na Njega oslanja varke ne utiču na njega.
17 Pametan zna da je njegov zdravi život pun sreće i smirenosti i da je veoma kratak. Zato ga ne skraćuje brigom i ne prepusta se tuzi. To je protiv zdravog života.
18 Kada ga zadesi neugodnost, onda poredi dobivene blagodati u vjerskom i dunjalučkom smislu sa onim što mu se desilo. Kada to uradi, bit će mu jasno mnoštvo blagodati koje ima. Isto tako, on poredi strah od neke štete i mnogobrojne sretne mogućnosti, pa ne priziva slabiju mogućnost da prevlada ove brojnije i jače. Tako će nestati njegova briga i strah.
19 Svjestan je da mu uznemiravanja ljudi ne škode, naročito ružne riječi. Naprotiv, njima samima štete, pa im ne pridaje značaj i ne misli o njima, sve dok mu ne nanesu štetu.
20 Postavlja svoja razmišljanja tako da mu koriste u vjeri i na dunjaluku.
21 Da rob ne traži zahvalnost za dobro koje je učinio osim od Allaha i da zna da je to njegov odnos spram Allaha, zato ne treba da obraća pažnju na zahvalnost onoga kome je dobro učinio: “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo.” Ovo posebno dolazi do izražaja u odnosu prema supruzi i djeci.
22 Postavljanje korisnih stvari pred sebe i rad na njihovu ostvarenju, a zanemarivanje štetnih stvari i ne razmišljanje o njima.
23 Rješavanje poslova na vrijeme kako bi imao slobodnog vremena za poslije, pa kada u budućnosti dođu novi poslovi biva za njih spreman i psihički i fizički.
24 Izabrati između korisnih poslova i korisnih nauka ono što je važnije, posebno ono za čim čovjek ima volju i tražiti pomoć Allaha dž.š, tražiti savjet, pa ako u tome vidi korist i odluči se, onda neka se pouzda u Allaha i krene.
25 Govor o javnim i tajnim Allahovim blagodatima. Spoznaja blagodati i razgovor o njima su razlog kojim Allah otklanja brigu, tugu i podstiče roba na zahvalnost.
26 Lijep odnos prema ženi, rodbini, sa onim sa kojim sarađuješ i sa svakim s kim dolaziš u kontakt. Kada primijetiš neki nedostatak, porediš njegove vrline sa tim nedostatkom. Sa takvim pristupom održat će se prijateljstvo i proširit će se prsa: “Neka vjernik ne mrzi vjernicu. Ako me se ne svidi njen karakter, svidjet će mu se nešto drugo.”2
27 Dova za poboljšanje cjelokupne situacije, a najbolja je: “Allahu moj, popravi moju vjeru koja je zaštita mog života i moj dunjaluk na kojem živim i moj ahiret na koji ću se vratiti. Povećaj mi u životu svako dobro, a smrt mi učini odmorom od svakog zla.”3
Isto tako:
„Allahumme rahmeteke erdžu, fe la tekilni ila nefsi tarfete ‘ajnin, aslih li še'ni kullehu, la ilahe illa ente.“
“Allahu moj, Tvojoj milosti se nadam, ne prepusti me meni samom koliko je treptaj oka, popravi moje cjelokupno stanje, nema boga osim Tebe.”4
28 Borba na Allahovom putu, shodno riječima Poslanika s.a.v.s.: “Borite se na Allahovom putu, jer borba na Allahovom putu predstavlja jedna od džennetskih vrata, kojima Allah spašava od brige i tuge.”5
Ovi uzroci i sredstva su djelotvoran lijek za duševne bolesti i jedan od najvećih lijekova duševnog stresa za onoga ko bude razmišljao i radio po njima iskreno. Neki učenjaci su njima izliječili mnoge duševne bolesti i Allah je u tome dao veliku korist.6
Iz knjige “Put ka Allahovoj milosti”
Autor: Seid el-Kahtani
Priprema i naslov: Menhedž
Bilješke:
1 Bilježi ga Ibn Madže pod brojem 4612; vidi Sahih Ibn Madže 2/411.
2 Muslim 2/1091.
3 Muslim 4/2087.
4 Ebu Davud 4/324, Ahmed 5/42.
5 Ahmed 5/314, 316, 319, 326, 330 i El-Hakim koji ga ocjenjuje vjerodostojnim i slaže se sa njim Ez-Zehebi 2/75.
6 Vidi Uvod u djelotvorna sredstva, peto izdanje, 6. str.
