Naslovnica Ostalo Aktuelne teme Četvrto pravilo u ophođenju prema novonastalim događajima: Poznavanje Božanskih sunena (Allahovih odredbi...

Četvrto pravilo u ophođenju prema novonastalim događajima: Poznavanje Božanskih sunena (Allahovih odredbi u kosmosu)

248
Zadovoljstvo Allahovim kaderom kojeg dusa ne voli

Uzvišeni Allah kaže:

قَدْ خَلَتْ مِن قَبْلِكُمْ سُنَنٌ فَسِيرُوا فِي الْأَرْضِ فَانظُرُوا كَيْفَ كَانَ عَاقِبَةُ الْمُكَذِّبِينَ

„Prije vas su mnogi narodi bili i nestali! Zato, putujte po Zemlji, i gledajte kako su završili oni koji su istinu poricali.” (Alu Imran, 137)

I kaže Uzvišeni:

فَهَلْ يَنظُرُونَ إِلَّا سُنَّتَ الْأَوَّلِينَ ۚ فَلَن تَجِدَ لِسُنَّتِ اللَّهِ تَبْدِيلًا ۖ وَلَن تَجِدَ لِسُنَّتِ اللَّهِ تَحْوِيلًا

„Zar oni čekaju išta drugo osim ono što je zadesilo narode drevne?! U Allahovim zakonima ti nikada nećeš naći promjene; u Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja.” (Fatir, 43)

Poznavanje Allahovih zakona u Njegovom stvaranju i odredbi precizira razmišljanje muslimana, njegove stavove, kriterije i pogled na događaje kao i njihove promjene iz jedno u drugo stanje i shvaćanje istih. Uzvišeni Allah ga tim znanjem vodi ka ispravnim stavovima i ispravnom prosuđivanju, što duši daje smirenost i ustrajnost, pa ne luta, ne koleba se niti je kontradiktorna u svojim stavovima i odlukama.

Pod sunenima – zakonima se misli na one stalne zakone i pravila po kojima Allah upravlja Svojim stvorenjima i Svojim naredbama, i po kojima teče sistem Njegove vlasti na nebesima i na Zemlji. To obuhvata: Njegove zakone u stvaranju i odredbi, uputi i zabludi, opskrbi i edželu (životnom vijeku), u pomaganju vjernika i uništavanju nevjernika… i druge božanske zakone i tumačenja koja nude zadovoljavajuće odgovore na ono za čim ljudi imaju potrebe, a do čije spoznaje ne mogu doći osim putem ove plemenite knjige Kur’ana.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže:

„Sunnet je uobičajena praksa koja podrazumijeva da se u drugom slučaju postupi kao što se postupilo u sličnom prethodnom slučaju. Zato je Allah naredio uzimanje pouke.” (El-Fetava, 13/20)

Ashabi, radijallahu anhum, su razumjeli ove Božanske zakone i živjeli u skladu s njima, pa je Allah dao da osvoje svijet i prošire svjetlo islama i uputu Kur’ana svijetom. U okrilju spoznaje tih zakona živjeli su sigurni i sretni. Među onima koji su se istakli po dubokom shvatanju ovih zakona i radu po njima bio je i Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu.

Od njegovog razumijevanja Allahovih zakona u pobjedi i porazu jeste i to što je savjetovao muslimanske vojnike da se čuvaju grijeha, te da su grijesi kod njega bili opasniji od neprijatelja, njihove brojnosti i oružja, te da su grijesi pravi uzrok poraza i neuspjeha.

Također, njegovo razumijevanje Allahovih zakona u pogledu Allahovog kadera se jasno vidi u poznatom događaju kada je krenuo ka Šamu te je obaviješten da se tamo proširila kuga. Odlučio je da ne ulazi u taj kraj. Pa kada mu bi rečeno: „Zar bježiš od Allahovog kadera?”, on odgovori: „Da, bježimo od Allahovog kadera u Allahov kader.” (Buharija, 5729)

Božanski zakoni dijele se na dvije vrste:

  1. Kosmički zakoni (sunenun kevnijje):

Njih uočavamo posmatranjem svemira i čovjeka. Ovi zakoni podliježu preciznom sistemu kojim upravlja Svemogući, Sveznajući, Blagi i Milostivi. Pa tako, na primjer, vatra gori, gravitacija uzrokuje padanje s visine ka zemlji. Kaže Uzvišeni:

لا الشمس ينبغي لها أن تدرك القمر ولا الليل سابق النهار وكل في فلك يسبحون

„Niti sunce može dostići mjesec, niti noć može preteći dan, svi oni u svemiru plove.” (Ja Sin, 40)

الذي أعطى كل شيء خلقه ثم هدى

„On je svakom biću dao njegov oblik, zatim ga uputio.” (Taha, 50)

سنريهم آياتنا في الآفاق وفي أنفسهم حتى يتبين لهم أنه الحق

„Mi ćemo im pokazati znakove Naše na horizontima i u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina” (Fussilat, 53)

وخلق كل شيء فقدره تقديرا

„Koji je sve stvorio i kako treba uredio!” (Furkan, 2)

  1. Društveni zakoni (sunen idžtima’ijje):

Ovo su zakoni po kojima Allah upravlja životima ljudi i njihovim stanjima. U njih spadaju zakoni sreće i nesreće, blagostanja i iskušenja, upute i zablude, pobjede i poraza, sebeba i njihovih uzročnika, borbe između istine i laži, sunnet iskušenja i pročišćavanja (redova vjernika), kao i zakon odgađanja kazne zulumćarima. Ove zakone karakterišu: postojanost, stalnost, općenitost i sveobuhvatnost.

Što se tiče činjenice da su postojani o tome Uzvišeni kaže:

سنة الله في الذين خلوا من قبل ولن تجد لسنة الله تبديلا

„To je Allahov zakon prema onima koji su bili i nestali! A ti nikada nećeš naći promjenu u Allahovim zakonima.” (El-Ahzab, 62)

Što se tiče stalnosti to zbog toga što ti zakoni ne izostaju kada se ispune njihovi uvjeti

Ono što to potvrđuje jeste što nam Allah navodi priče o prethodnim narodima i kaznama koje su ih zadesile, kako bismo uzeli pouku i ne radili ono što su oni radili, da nas ne bi zadesilo ono što je njih zadesilo. Da se ne radi o stalnosti ovih sunena – zakona, ne bi mogli uzeti pouku. Stoga kaže Uzvišeni nakon što je spomenuo ono što je zadesilo jevreje iz plemena Benu Nedir od poniženja i protjerivanja:

فاعتبروا يا أولي الأبصار

„Pouku uzmite, o vi koji ste razumom obdareni!” (El-Hašr, 2)

Tj. pripazite se da ne postupite isto kao oni pa da vas zadesi ono što je njih zadesilo.

Što se tiče činjenice da su opći to zbog toga što ne prave razliku među ljudima već se sprovode nad svima.  Uzvišeni kaže:

أَكُفَّارُكُمْ خير من أولئكم أم لكم براءة في الزُّبُرِ

„Da li su nevjernici vaši bolji od njih, ili vi u knjigama nebeskim imate kakvu garanciju?” (El-Kamer, 43)

ليس بأمانيكم ولا أماني أهل الكتاب من يعمل سوءا يجز به ولا يجد له من دون الله ولياً ولا نصيرا

„Nije po vašim željama, niti po željama sljedbenika Knjige; onaj ko uradi zlo, bit će kažnjen za to i neće naći, mimo Allaha, ni zaštitnika ni pomagača.” (En-Nisa’, 123)

Poenta kazivanja o prijašnjim narodima jeste da se poučimo njihovim primjerima. Da zakoni nisu stalni i opći, ne bi imalo smisla uzimati pouku iz njih. Za ovu vrstu zakona se ne zna da ih je Allah ikada prekršio radi bilo koga.

A već smo prethodno naveli definiciju šejhul-islama Ibn Tejmijje kada definišući sunnet kaže:
„Sunnet je uobičajena praksa koja podrazumijeva da se u drugom slučaju postupi kao što se postupilo u sličnom prethodnom slučaju. Zato je Allah naredio uzimanje pouke.” (El-Fetava, 13/20)

Autor: Abdul Aziz el Džulejjil
Iz članka: Deset pravila u ophođenju prema novonastalim događajima i donošenju suda o njima

Izvor. Nasehoon.org
Ostala pravila čitaj ovdje.