Pitanje: Kakav je propis ukoliko bi čovjek zaklao jednu akiku za svog sina na sedmi dan, a drugu odgodio za neki drugi dan:
Odgovor:
Ukoliko to uradi zbog nekog valjanog razloga poput toga da nema dovoljno imetka pa zakolje jednu ovcu, a drugu odgodi do momenta kada stekne imetak, onda nema prepreke dok god je dijete još uvijek malo. Međutim ukoliko to radi dobrovoljno, bez valjanog razloga, onda to nije dozvoljeno, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, precizirao vrijeme klanja, rekavši da se treba zaklati sedmog dana. A spominjanje broja se po ispravnijem mišljenju učenjaka usula uzima u obzir. Dokaz tome jesu riječi Uzvišenog, kada govoreći o bludniku i bludnici kaže:
فَاجْلِدُوا كُلَّ وَاحِدٍ مِنْهُمَا مِائَةَ جَلْدَةٍ
“Svakom od njih dvoje udarite stotinu udaraca po koži.” (Nur, 2)
Pa ako bi smanjili ovaj broj udaraca ili dodali to bi bio grijeh, jer je Uzvišeni spomenuo stotinu udaraca. U ovome je i te kako jak dokaz da se preciziranje broja treba uzeti u obzir što je ispravnije mišljenje kod učenjaka usula. Stoga, govor nekih učenjaka da je dozvoljeno zaklati akiku četrnaestog dana, ili dvadeset i prvog, je sporan jer tako nešto nije potvrđeno vjerodostojnim dokazom od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je precizirao i odredio dan klanja akike, a to je sedmi dan, pa ako čovjeka mimoiđe zbog opravdanog razloga, onda je to poput pritvrđenog sunneta koji mimoiđe čovjeka (tj. kao što je dozvoljeno čovjeku da naklanja pritvrđeni sunnet kada ga mimoiđe zbog opravdanog razloga, isto tako može i zaklati akiku u nekom drugom danu ako ga zbog opravdanog razloga mimoiđe sedmi dan, op.prev). Međutim, da to radi dobrovoljno bez ikakvog razloga to musliman ne treba raditi.
Odgovorio: šejh Sulejman el-Ulvan
Iz djela: Fetava mutenevvia
Priprema i naslov: Menhedž
