Uzvišeni Allah je odabrao ummet islama i učinio ga najboljim ummetom koji se ikada pojavio. On je ovome ummetu poslao najboljeg Poslanika, objavio najljepšu Knjigu, i propisao šerijat (vjerozakon) kojim je derogirao (zamijenio) prijašnje šerijate.
Kada je Uzvišeni Allah počastio ovaj ummet pomenutim odlikama, i obećao da će ga učinti namjesnikom na Zemlji, On Uzvišeni je htio da se ovaj ummet razlikue od ostalih ummeta, da bude ponosan na svoju vjeru, ponosan na svoju Knjigu, da se pridržava svoga šerijata i da druge poziva njemu kako bi ljude izveli iz tmine na svjetlo.
Praznici predstavljaju najveća obilježja i znamenja neke vjere zbog njihove ispoljenosti i istaknutosti i zbog velikog broja ljudi koji se u njima okupljaju.
S obzirom da je ummet islama najbolji ummet kod Allaha zbog onoga što posjeduje od istinske Knjige i ispravne vjere, neminovno je da se on razlikuje od ostalih ummeta i naroda u obilježjima svoje vjere, da ima svoje specifične praznike i da ne vodi računa o tuđim praznicima pa makar ih proslavljala čitava zemaljska kugla, jer zna du su ti praznici batil i neistina koje se treba kloniti, kao što kaže Uzvišeni:
وَالَّذِينَ لَا يَشْهَدُونَ الزُّورَ وَإِذَا مَرُّوا بِاللَّغْوِ مَرُّوا كِرَامًا
„i oni koji ne prisustvuju laži“, tj. nevjerničkim praznicima kako kaže veliki broj učenjaka
Praznici islamskog ummeta se razlikuju i odlikuju od praznika drugih naroda u mnogim stvarima:
1 Praznici ummeta islama su ibadet radi kojeg će vjernik biti nagrađen kod Allaha. Okupljanje na našim praznicima i radost zbog njih jeste ibadet. Dok najveći praznici kod kršćana na primjer, Božić i Nova godina, njih su kršćanski svećenici preuzeli od rimljanskih i grčkih pagana kako potvrđuju i sama njihova istraživanja.
2 U praznicima ummeta islama ima puno obilježja i znamenja u kojima se veliča Uzvišeni Allah, u kojima se On spominje i Njemu zahvaljuje na blagodatima koje nam je podario. Pa tako Ramazanskom bajramu prethodi mjesec Kur'ana čiji post predstavlja jedan od ruknova islama. U Kurbanskom bajramu je peti stub islama, hadž Allahove kuće i tako dalje.
Što se pak tiče njihovih praznika, u njima su obilježja i rituali koje su izmislili njihovi svećenici.
3 Praznici ummeta islama se odlikuju međusobnim zbližavanjem i bliskošću vjernika. Prije Ramazanskog bajrama je propisan sadekatul-fitr kako bi se nahranili gladni i pomogli oni koji imaju potrebe. Kod Kurbanskog-bajrama se kolju kurbani čije se meso udjeljuje siromašnima, prijateljima, komšijama i bližnjim. Uz to naši praznici su ispunjeni radošću, veselim licima, dobročinstvom prema roditeljima, spajanjem rodbinskih veza i dobročinstvom prema ljudima. To su praznici kojima se u jednoj imanskoj atmosferi produbljuju međusobni odnosi i veze, pa su zbog toga Allahova blagodat i milost kojoj se vjernik raduje kao što kaže Uzvišeni:
قُلْ بِفَضْلِ اللَّهِ وَبِرَحْمَتِهِ فَبِذَلِكَ فَلْيَفْرَحُوا هُوَ خَيْرٌ مِمَّا يَجْمَعُونَ
„Reci: Neka se Allahovoj blagodati i milosti Njegovoj raduju, to je bolje od onoga što oni sakupljaju.“ (Junus, 58)
Što se tiče njihovih praznika, to su praznici koji počivaju na veselju u kojem nema nikakvog ispoljavanja robovanja Uzvišenom Allahu ili dobročinstva prema ljudima ili spajanja međusobnih odnosa i veza. A ako se i nešto od toga desi onda to bude u nekom suhoparnom obliku gdje se se pošalje čestitka ocu ili majci bez da čovjek bude u njihovoj blizini i čini im dobro.
4 Praznici ummeta islama su praznici zahvale Uzvišenom Allahu zbog obavljenih farzova i naredbi i pokornosti u kojima su se vjernici naticali.
Što se pak tiče njihovih praznika, to su praznici u kojima nema nikakve zahvalnosti Allahu. Naprotiv obiluju onim što srdi Uzvišenog Allaha od širka i zabranjenih strasti i prohtjeva. U njima se izlazi iz granica morala i ljudskog dostojanstva.
Iz članka: E'ajaduna ve e'jaduhum
Muhammed Ibrahim el Hakil
Prevod: Menhedž
