Značenje hadisa kojeg prenosi Aiša, r.a: “Allahov Poslanik ﷺ kada bi birao između dvije stvari izabrao bi lakšu, sve dok to nije grijeh.”
Od pogreški ovih koji navode ovaj hadis jeste da ga ne citiraju do kraja, kažu: “Allahov Poslanik ﷺ kada bi birao između dvije stvari izabrao bi lakšu…” a zatim stanu.
A Aiša r.a, je rekla: “… sve dok nije grijeh.” Tj. olakšavajući i to u stvarima dunjaluka, a ne u stvarima halala i harama.
Koje se stvari razumiju u ovom hadisu?
Da nije birao između dvije stvari po pitanju stanovanja, kuće, hrane, pića, ako bi bio u karavani ono šo najviše godi ljudima bilo da se radi o grupi, manjoj ili većoj. Isto tako kod odjeće, puteva, jahalica birao bi Poslanik, ﷺ, lakše i pogodnije.
Isto kod određivanja kada će se stati na putu kada ljudi imaju potrebu, birao bi lakše. Kaže: “… sve dok nije grijeh”, tj. da nije od stvari koje je Allah odredio, jer to ne ulazi pod ovo olakšavanje i znaj da svaki propis kojeg je Allah Uzvišeni propisao jeste olakšica.
Kaže Uzvišeni Allah: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate.” (El-Bekare, 185)
Allah je želio i tako je propisao. Jer kad bi htjeli da uđemo na ova vrata olakšica, onda je od olakšica da se ne klanja… Od olakšica je da ne ustaješ na sabah namaz… Sa strane razuma, duše i strasti olakšica je da se ne ide na Hadždž i da se ne bori na Allahovom putu. Isto tako da ne daješ sadaku izdvajaš iz svog imetka i druge stvari…
Tako da je ovo široka stvar ali koja je ograničena šerijatskim propisima.
Koje je onda značenje hadisa?
“Allahov Poslanik kada bi birao između dvije stvari, tj. od dunjalučkih stvari. “Allahov Poslanik kada bi birao između dvije stvari izabrao bi lakšu, sve dok nije grijeh.” Tj. oko kojih je Allah objavio propis. Tako da ono što ograničava ove stvari su Allahove granice, zato Allah kaže:
“To su Allahovi propisi, pa ih ne narušavajte!” ( El-Bekare, 229)
Tj. ono što je Uzvišeni Allah zabranio i objavio o tome propis. Tako da čovjek mora da pazi da stane ondje gdje to Allah traži.
šejh Abdul-Aziz et-Tarifi
