Uzroci okrutnosti srca

Uzroci okrutnosti srca su mnogobrojni1, a neki od njih su:

1. Nemarnost prema Kur'anu i zikru

Allah kaže:

„Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako je strahopoštovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili.“2

Alusi kaže: „Ovo je primjer veličine Kur'ana, i njegovog uticaja, a sa ovim ajetom se želi upozoriti na okrutnost srca, te nedostatak strahopoštovanja kada se uči Kur'an, jer da se kakvom brdu Kur'an objavi raspalo bi se od straha pred Allahom.”3

2. Puno grijeha

Uzvišeni kaže:

„A nije tako! Ono što su radili (grijesi) prekrilo je srca njihova.“4

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kada rob pogriješi, na njegovom srcu nastane crna tačka. Kada se čovjek pokaje i prestane sa činjenjem grijeha ta crna tačka nestane. A ako se povrati grijehu ona se opet vrati na njegovo srce i uvijek kada učini grijeh one se pojavljuju sve dok srce potpuno ne pocrni. To prekrivanje srca se u Kur'anu spominje u sljedećem ajetu: A nije tako! Ono što su radili (grijesi) prekrilo je srca njihova.56

3. Kršenje ugovora sa Allahom, tj. neispunjavanje farzova (vadžiba)

Uzvišeni veli:

„Ali, zato što su zavjet svoj prekršili, Mi smo ih prokleli i srca njihova okrutnim učinili.“7

4. Puno govora koji nije popraćen spominjanjem Allaha

Bišr b. Haris kaže: „Dvije pojave umrtvljuju srce: puno govora i puno hrane.”8

5. Puno smijanja

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Nemojte se mnogo smijati, jer takav postupak umrtvljuje srce.”9

Ibn Madže bilježi od Ebu Hurejrea da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Učestalo smijanje umrtvljuje srce.”10

6. Pretjerivanje u hrani, posebno ako je to sumnjiva ili zabranjena hrana

Bišr b. Haris kaže: „Dvije pojave umrtvljuju srce: puno govora i puno hrane.”11

Iz knjige “Srčani ibadeti – vjerovanje Bošnjaka između ispravnog i pogrešnog”,
Autor: mr. Jakub Alagić
Obrada i naslov: Menhedž

Bilješke:


[1] Skraćeno iz kniige Medžmu resail od Ibn Redžeba, 1/259-270.
[2] Al-Hašr, 21.
[3] Tantavi, Et-Tefsir el-Vesit, 14/10.
[4] El-Mutaffifin, 14.
[5] El-Mutaffifin, 14.
[6] Bilježi ga Ahmed, 2/297; Hakim, 2/562. Hakim veli da je ispravan po uslovima Muslima, ali da ga nisu zabilježili.
[7] El-Maide, 13.
[8] Ebu Nuajm, El-Hil'je, 8/350.
[9] Bilježi ga Tirmizi, br. 2305, str, 521, dobrim ga smatra Albani u Tirmizijevom Sunenu.
[10] Bilježi ga Ibn Madže, br. 4217, str, 699, a ispravnim ga smatra Albani u Sunenu Ibn Madžea.
[11] Ebu Nuajm, El-Hil'je, 8/350.