Pušenje je jedan od najrasprostranjenijih oblika ovisnosti u svijetu i uzrok brojnih teških i smrtonosnih bolesti. Iako su štetnosti pušenja poznate već desetljećima, milioni ljudi širom svijeta i dalje svakodnevno koriste duhanske proizvode, izlažući svoje zdravlje i zdravlje drugih ozbiljnim rizicima. Pušenje ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na psihičko, ekonomsko, porodično, pa čak i duhovno stanje čovjeka.
Medicinske posljedice pušenja
Duhanski dim sadrži više od 7000 hemikalija, od kojih su najmanje 69 dokazano kancerogene¹. Nikotin, ugljen-monoksid, katran i mnogi drugi sastojci dima razarajuće djeluju na ljudski organizam. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pušenje uzrokuje više od 8 miliona smrtnih slučajeva godišnje, od čega je oko 1,2 miliona posljedica pasivnog pušenja².
Najčešće bolesti povezane sa pušenjem uključuju:
- Kardiovaskularne bolesti: Pušenje povećava rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i periferne vaskularne bolesti. Nikotin sužava krvne sudove i povećava krvni pritisak, dok ostale hemikalije oštećuju zidove krvnih sudova³.
- Bolesti pluća: Pušači su pod velikim rizikom od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), emfizema i hroničnog bronhitisa. Pušenje je i glavni uzrok raka pluća – bolesti sa veoma visokom stopom smrtnosti⁴.
- Rak i druge maligne bolesti: Osim raka pluća, pušenje je povezano i s rakom usne šupljine, grla, jednjaka, želuca, bubrega, bešike i pankreasa.
- Reproduktivno zdravlje: Kod muškaraca pušenje može izazvati impotenciju i smanjenje plodnosti. Kod žena povećava rizik od neplodnosti, komplikacija u trudnoći i spontanih pobačaja. Kod trudnica koje puše, povećan je rizik od prijevremenog poroda, niske porođajne težine i smrti novorođenčeta⁵.
- Uticaj na djecu: Djeca izložena pasivnom pušenju češće obolijevaju od astme, respiratornih infekcija i problema s razvojem pluća. Također su sklonija da i sama postanu pušači u adolescenciji.
Ekonomske i društvene posljedice
Pušenje nije samo štetno po zdravlje, već i po ekonomsko stanje pojedinca i društva. Ogromna količina novca troši se na kupovinu cigareta, dok se zdravstveni sistemi suočavaju s velikim troškovima liječenja bolesti uzrokovanih pušenjem. Na nivou pojedinca, pušenje utiče na smanjenu radnu sposobnost, učestalo bolovanje i slabiji kvalitet života.
Islamski stav o pušenju
Islamski učenjaci ranijih stoljeća nisu se bavili pitanjem pušenja jer duhan tada nije bio poznat. Međutim, s pojavom i širenjem ove navike, savremeni učenjaci su se detaljno bavili ovom temom. Na osnovu kur’anskih ajeta, hadisa i pravnih principa, savremeni islamski učenjaci kažu da je pušenje haram – strogo zabranjeno⁶.
Kur’an kaže:
„I ne bacajte sami sebe u propast.“ (El-Bekare, 195)
Također, Allah kaže:
„…i dozvoljavaju im lijepe stvari, a zabranjuju im ružne…“ (El-A’raf, 157)
Pušenje je, bez sumnje, ružna i štetna navika koja ugrožava tijelo, koje je muslimanu dato kao amanet od Allaha. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., rekao je:
„Ne smije se nanositi šteta, niti uzvraćati štetom.“⁷
Islamski pravnici koriste ovaj hadis kao osnovu za zabranu svega što šteti čovjeku – bilo njegovom tijelu, imovini ili duhovnosti. Pušenje ne šteti samo pušaču, već i njegovoj porodici i okolini. Pasivno pušenje posebno ugrožava nedužne ljude, što dodatno pojačava odgovornost pušača.
Mnogi ljudi koje je, zbog njihove slabe vjere u Allaha, savladao porok pušenja, pravdaju svoj postupak riječima da je pušenje mekruh – pokuđeno, ali ne i haram – strogo zabranjeno, pritom se pozivaju na fetve učenjaka, ne znajući ili skrivajući činjenicu da su te fetve iz vremena od prije nekoliko desetljeća, kada se nije dovoljno znalo o štetnosti pušenja. Neki učenjaci su tada izdali fetve da je pušenje mekruh – pokuđeno zbog lošeg zadaha pušača, ne znajući za štetne posljedice pušenja. Međutim, danas kada su poznate posljedice pušenja i to da 8 miliona ljudi godišnje umre od pušenja, da li iko razuman može kazati da je pušenje samo pokuđeno, a ne i zabranjeno – haram!?
Šta savremena ulema i islamske organizacije u svijetu kažu o pušenju?
Saudijska Arabija
- Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve (El-Ledžnah ed-da'imah) u Saudijskoj Arabiji izdala je fetvu kojom se pušenje cigareta i nargile smatra haramom (zabranjenim). U fetvi se navodi da su cigarete i nargila štetne i veoma opasne, te da je Allah dozvolio svojim robovima ono što je dobro, a zabranio im ono što je loše i štetno.
- Takođe, više od 25 godina unazad, Stalna komisija za islamska istraživanja i fetve izdala je fetvu kojom se konzumacija, uzgoj i prodaja duhana smatraju zabranjenim u islamu.
Mnoge islamske zemlje i autoriteti izdale su slične fetve o pušenju, zasnovane na islamskim principima i medicinskim dokazima o štetnosti. Evo nekoliko primjera:
Egipat – Al-Azhar
- Al-Azhar, jedan od najuticajnijih islamskih univerziteta u svijetu, proglasio je pušenje haram.
- Njihove fetve naglašavaju da je duvan štetan i da islam zabranjuje sve što ugrožava zdravlje i vodi ka smrti.
- Oslanjaju se na kur’anski ajet:
“I ne bacajte sami sebe u propast…” (El-Bekare, 195).
Turska – Diyanet (Uprava za vjerske poslove)
- Turski Diyanet izdao je fetvu 2019. godine kojom se pušenje smatra haramom.
- U objašnjenju se navodi da pušenje narušava zdravlje, izaziva ovisnost i troši imetak na štetu vjernika i njegove porodice.
- Diyanet je također pokrenuo brojne kampanje za prestanak pušenja u saradnji sa zdravstvenim ustanovama.
Malezija – Nacionalni savjet za fetve
- U 1995. godini, Nacionalni savjet za fetve Malezije izdao je fetvu kojom se pušenje smatra haramom.
- Kasnije su proširili tu fetvu i na elektronske cigarete (vape) zbog sličnih štetnih efekata.
- U Maleziji je ova odluka integrisana i u javne zdravstvene kampanje.
Moralna i duhovna dimenzija prestanka pušenja
Borba protiv pušenja nije samo medicinski izazov, već i duhovna borba. Musliman je dužan da čuva ono što mu je Allah dao, uključujući i njegovo zdravlje. Napuštanjem pušenja, vjernik pokazuje snagu volje, odgovornost i brigu prema sebi, svojoj porodici i zajednici.
Postoje brojne metode za prestanak pušenja – od savjetovanja i grupne podrške, do farmakoloških terapija koje pomažu u prevazilaženju fizičke ovisnosti. Prvi korak je iskrena odluka i dova Allahu da olakša put ka oslobađanju od ove štetne navike.
Zaključak
Pušenje je ozbiljna prijetnja zdravlju, porodici i društvu. Nauka jasno dokazuje njegove štetne posljedice, a islam pruža jasan moralni okvir koji podstiče vjernika da se kloni svega što mu šteti. Odluka da se prestane s pušenjem nije laka, ali donosi ogromne koristi – fizičke, psihičke, duhovne i društvene. Prestati pušiti znači reći „da“ životu, zdravlju i pokornosti Allahu.
Priprema: Menhedž
Fusnote:
- U.S. Department of Health and Human Services, The Health Consequences of Smoking: 50 Years of Progress, 2014.
- World Health Organization (WHO), Tobacco Fact Sheet, ažurirano 2023.
- American Heart Association, Smoking and Cardiovascular Disease, www.heart.org
- National Cancer Institute, Harms of Cigarette Smoking and Health Benefits of Quitting, www.cancer.gov
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC), Reproductive Health and Tobacco Use
- Al-Azhar Fatwa Committee, 2002; Fiqh Academy of the OIC, Rezolucija br. 54 (6/6), 2000.
- Hadis zabilježen kod Ibn Madže, br. 2340; takođe prenosi i Malik u “Muvetti”.
