Naslovnica Edeb Blagost

Blagost

140
islamske teme ahlak

Alija, radijallahu anhu kaže: “Božiji je Poslanik salallahu alejhi we selem rekao: ‘Doista je Allah blag i voli blagost. On zbog blagosti nagrađuje više nego zbog grubosti, i više od ičega drugog.” (Muslim, Sahih: El-Birr/23)

Uzvišeni je rekao: “Ti sa svakim – lijepo! i traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni!” (El-Eraf, 199)

U ovom hadisu podvlači se vrijednost blagosti i podstiče se na usvajanje te osobine. Grubost je, s druge strane, pokuđena, a blagost je uzrok svakog dobra.

Hadis: “..On zbog blagosti nagrađuje više nego zbog grubosti” znači da se blagošću dobija više nego grubošću, a može značiti i da zbog toga najviše nagrađuje.

Ibn Hadžer preferira prvo mišljenje (V.:Fethul-bari, 10/449), a Nevevi drugo. (Muslimov Sahih s komentarom Nevevija, 16/145)

Musliman je dužan okititi se ovom osobinom, zato što je to svojstvo koje Allah voli i svojstvo koje je uzrok svakog dobra. Onaj ko je lišen ovog svojstva lišen je svakog dobra:

“Ko bude lišen blagosti lišen je svakog dobra.” (Muslim, Sahih: El-Birr/23, h.74, 4/2003)

Blagost uljepšava svaku stvar. Gdje god nema blagosti, tu je nedostatak i ružnoća: “Gdje god se blagost nađe, ukrašava ga. Stvar u kojoj blagosti nema manjkava je.”

Ona je od osobina koje štite čovjeka od vatre. Božiji Poslanik salallahu alejhi we selem veli:

“Hoćete li da vam kažem ko će biti sačuvan od Vatre i kome će Vatra biti nedostupna? To je svaki prisan, blag i lahak čovjek.” (Tirimizi, Sunen: Opis kijameta/45, h. 2488, 4/654. Ovaj hadis je hasen garib.)

Blagost nije rezervirana samo na ophođenje između ljudi. Islam poziva da budemo blagi i prema životinjama. U hadisu stoji:

Allah je propisao dobročinstvo prema svakoj stvari. Kada ubijate, ubijajte blago; kada koljete, koljite blago – naoštrite nož i ne mučite životinju!” (Muslim, Sahih: Lov/11, h.57, 3/1548)

U tom smislu prenosi se da je neki beduin ušao u džamiju, a Božiji Poslanik salallahu alejhi ve selem je sjedio. On reče: “Allahu, oprosti meni i Muhammedu i nemoj oprostiti nikom drugom!”

Božji Poslanik salallahu alejhi we selem nasmija se i reče: “Ograničio si Bezgraničnog!”
Zatim ovaj čovjek odšeta do ugla džamije i poče mokriti. Kasnije, kada je ovaj beduin postao privržen islamu, rekao je: “On ustade, i života mi moga oca i majke, nije me ukorio niti uvrijedio. Rekao mi je: ‘Doista je ovo džamija u kojoj se ne mokri. Ona je napravljena radi sjećanja na Allaha i radi namaza.’ Zatim je naredio da se prolije kofa na mjesto gdje je beduin mokrio.” (Ibn Madža, Sunen: Čistoća/78,h. 551, 1/99; Buhari: Abdest/75, 1/61)

Enes prenosi da je Božiji Poslanik salallahu alejhi we selem došao svojim suprugama koje je vozio čovjek po Ibnu Endžaša. On mu reče: Pazi, Endžaše! Pažljivo vozi kao da voziš boce! (Muslim, Sahih: Vrijednosti/18,h.71, 4/1811.)

Iz knjige: Moral muslimana
Autor: Ahmed Muaz Hakki