Naslovnica Akida Osobine ljudi koji će biti od stanovnika Dženeta

Osobine ljudi koji će biti od stanovnika Dženeta

1235
islamske teme 2

Put ka Džennetu treba trajno tražiti, čineći dobra djela na način kako je to opisano i objašnjeno u Knjizi, koju je Allah, dželle šanuhu, objavio najčasnijem Svom robu, Muhammedu, alejhisselam. Allah, dželle šanuhu u Kur'anu kaže:

“Nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju, a Allah voli one koji dobra djela čine; i za one koji se kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole, a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? I koji svjesno u grijehu ne ustraju.” (Ali-lmran, 133- 135)

Osobine stanovnika Dženneta su:

Prva osobina: Oni koji su bogobojazni (muttekun)

To su oni koji se Allaha, dž.š., boje i uzimaju zaštitu svojim dobrim djelima od džehenemske kazne. Oni izvršavaju ono što im se naređuje, poslušni su, žive u nadi svojih dobrih djela, a izbjegavaju ono što je zabranjeno, plašeći se Allahove, dž.š., kazne.

Druga osobina: Oni koji dijele svoj imetak kada su u obilju i oskudici

Oni dijele od onoga što im je Allah, dž.š., podario, onako kako je propisano i kako se traži, od zekata, sadake, a dijele onima koji imaju pravo na to. Zatim dijele za potrebe džihada i drugih poslova na tom putu. Oni dijele javno i tajno. Njihov život i ljubav za imetkom ne opterećuju ih u dijeljenju. Nisu škrti niti pohlepni, a svoj imetak stiču na dozvoljen način i dijele ga, ne plašeći se svoje potrebe za njim.

Treća osobina: Oni što srdžbu savlađuju

A to su oni što se sustežu i svoju srdžbu savlađuju kada su u prilici da to čine. Nikome nepravdu ne čine niti im njihova ljutnja prouzrokuje zavist ili nepravedan odnos prema drugima.

Četvrta osobina: Oni koji mnogo praštaju

To su oni što praštaju ljudima u trenucima kada mogu kazniti. Zbog toga Uzvišeni Allah, dž.š., kaže: “Allah voli sve koji dobra djela čine.” Allah ovim upućuje na praštanje, a ovo treba biti rezultat dobrote, koji će povećati dobro, dok praštanje koje bi povećalo zlo nije pohvaljeno i na takvu vrstu praštanja ovdje se ne misli. Allah Uzvišeni u Kur'anu kaže: “Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah će nagraditi.” (Eš-Sura, 40)

Peta osobina: Oni koji se kaju – tevvabun

To su svi za koje se kaže u Kur'anu: “I za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole.” (Ali – Imran, 135)

Griješenje je izvedeno iz nevaljalih postupaka, kao što se smatra velikim grijehom nepravedno ubistvo, neposlušnost prema roditeljima, jesti kamatu, jesti imetak jetima (siročeta), bježanje s bojnog polja, zinaluk, krađa i slično tome. A što se tiče griješenja prema sebi, to je općenitiji pojam. Obuhvaća i male i velike grijehe. Oni koji se, kada urade nešto od toga, sjete veličine Onoga Koji je to zabranio, prisjete se i zatraže oprost i milost zbog učinjenog grijeha, a ovo je u skladu s Allahovim, dž.š., riječima: “Samo Allah prašta.” Ovim se želi kazati da se dova ne upućuje osim Allahu Uzvišenom, jer niko ne može grijehe praštati osim Allaha, dž.š.

Šesta osobina: Oni što u grijehu ne ustraju

To znači, kada urade neki grijeh, brzo se poprave i ne ustrajavaju u griješenju, znajući šta rade i poznaju štetnost ustrajavanja u grijehu. Oni požure za tevbom (kajanjem) i nastoje da izbjegavaju grijehe, bili veliki ili mali.

Allah Uzvišeni kaže:

“Ono što žele – postići će oni vjernici koji molitvu svoju ponizno obavljaju, i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju, i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, ti doista prijekor ne zaslužuju; a oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju; i koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju, oni su dostojni nasljednici, koji će Džennet naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti.” (ElMuminun 1-11)

Ovi kur'anski ajeti u sebi obuhvaćaju nekoliko značajnih osobina vjernika koji će biti u Džennetu, a to su:

Prvo: Da su vjernici (el – mu'minun)

…koji vjeruju u Allaha, dž.š., i sve ono što obuhvaća vjerovanje, kao i vjerovanje u Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan, i da sve ono što se događa (dobro ili loše) biva s Allahovim, dž.š., određenjem, s tim što je neophodno da vjerovanje u gore spomenuto slijedi postupak u djelu i riječima.

Drugo: Skrušenost

To su oni koji kada obavljaju molitvu, to rade skrušeno i ponizno, smirenih srca i tijela, stojeći u namazu, svjesni da stoje pred Uzvišenim Allahom, dž.š.

Treće: Oni koji izbjegavaju «lagv»

…a to je sve ono od čega nema nikakve koristi, bilo da se radi o riječima ili djelu. Oni izbjegavaju ono što ih se ne tiče i svoje vrijeme provode u korisne svrhe, kao što čuvaju namaz i skrušeno ga obavljaju, čuvaju vrijeme od besposlice. Ako je njihova osobina izbjegavanje “lagva”, a to je ono od čega nema koristi, čuvanje od onoga što je štetno kod njih je na prvom mjestu.

Četvrto: Oni dijele zekat

Ovdje se misli na obavezni porez koji se daje na imetak, a moguće je da se misli i na ostala davanja koja čiste dušu od ružnih riječi i djela.

Peto: Oni koji stidna mjesta svoja čuvaju

…osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu. Oni prijekor ne zaslužuju. Oni svoje spolne organe čuvaju od bluda, jer to je veliki grijeh i razara društveni poredak i narod. Uzvišeni Allah kaže u Časnom Kur’anu: “A oni koji pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju.”

Šesto: Oni koji o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu

Emanet je ono što se povjeri na čuvanje nekome, svejedno, radilo se o riječima ili poslu ili, pak, o gledanju nečega svojim očima. Pa ko tebi ispriča neku tajnu, on ti je time povjerio emanet. Ko uradi nešto u tvome prisustvu što ne bi želio da svako zna, povjerio ti je emanet, ko tebi preda nešto od imetka ili riječi, time ti je povjerio emanet. A obaveze o kojima je riječ odnose se na obaveze prema drugome, kao što su obaveze prema Allahu, dž.š., susjedu ili obaveze između ljudi uopće. Onaj koji želi Džennet, čuva povjereno i obaveze svoje ispunjava, bilo da se odnose na obaveze prema Allahu, dž.š., ili ljudima. U to, svakako, ulazi ispunjavanje dane riječi, potpisanih ugovora, uz uslov da se radi o dozvoljenim poslovima.

Sedmo: Oni što čuvaju svoj namaz

To su oni koji redovno obavljaju namaz i ustrajavaju u njegovom izvršavanju u određeno vrijeme, i to rade na najljepši način, sa svim oblicima namaza. Molimo Allaha, dž.š., da nama svima olakša put ka Džennetu. On je najplemenitiji i i neka je selam i spas na našeg poslanika Muhammeda, alejhisselama, i njegove ashabe.

Napisao: Abdullah b. Ahmed Ali Allaf el-Gamidi
(Iz magazina El-Asr, br. 4)
Priprema: menhedz.com