Naslovnica Šerijat Fikh Šta je itikaf i koji su njegovi propisi

Šta je itikaf i koji su njegovi propisi

246
ibaded-ucenje-kurana-dzamija-islam-itikaf

Itikaf

Itikaf je boravak muškarca ili žene u mesdžidu radi pokornosti Allahu.

Fikhski propisi vezani za itikaf

Itikaf je potpuno posvećivanje duše obožavanju Allaha i bliskosti sa Njim, uz prekidanje veza sa stvorenjima i oslobađanje srca od svega što ga okupira i odvraća od sjećanja na Uzvišenog Allaha.

Propis itikafa

Itikaf je propisan u bilo kom vremenu, a post nije uvjet njegove validnosti. Ukoliko se čovjek zavjetuje da će obaviti itikaf, on mu postaje obavezan.

Itikaf je sunnet u ramazanu, a najvredniji i najpritvrđeniji je u zadnjoj trećini ramazana, kada se isčekuje noć Lejletul-Kadr.

Itikaf u svetom Hramu u Mekki, u Poslanikovoj džamiji, i u Dalekom hramu (Mesdžidul-Aksa) je vredniji od itikafa u ostalim džamijama. Ako se neko zavjetuje da će itikafiti na vrednijem mjestu, nije mu dozvoljeno itikafiti na manje vrijednom mjestu. Ako pak zavjetom odredi manje vrijedno mjesto, dozvoljeno je zavjet sprovesti u vrednijem. Uzvišeni Allah kaže: I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: ‘Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali. (El-Bekara, 125)

Uvjeti ispravnosti itikafa

Da bi itikaf bio ispravan uvjetuje se da je čovjek musliman, da ima nijet itikafa i da bude u džamiji u kojoj se klanja namaz u džematu. Itikaf uz post je vredniji, ali to nije uvjet.

Propis itikafa žene u džamiji

Ženi je, poput muškarca, propisan itikaf u mesdžidu, kada je čista. Ženi u istihadi je također, dozvoljeno itikafiti, ali će voditi računa da krvlju ne uprlja mesdžid.

Da bi žena itikafila uvjetuje se dozvola staratelja, da njen boravak u mesdžidu ne predstavlja fitnu njoj ili nekom drugom, te da  boravi na posebnom mjestu odvojenom od muškaraca.

Najvredniji mesdžid

Najvredniji mesdžid je sveti Hram u Mekki, a namaz u njemu je vredniji od sto hiljada namaza na drugom mjestu. Zatim Poslanikova, sallallahu alejhi ve selleme, džamija, a namaz u njoj je vredniji od hiljadu namaza na drugom mjestu, osim svetog Hrama u Mekki. Zatim daleki hram u Jerusalimu, a namaz u njemu je poput dvije stotine i pedeset namaza. Zatim sve ostale džamije na svijetu, a namaz u njima je poput deset namaza obavljenih van džamije.

Propis zavjeta itikafom

Ko se zavjetuje da će itikafiti ili obaviti namaz u nekom od tri spomenuta hrama dužan je to i obaviti, kao što je već kazano. A ko se zavjetuje da će itikafiti ili obaviti namaz u nekoj drugoj džamiji osim ove tri, nije dužan sprovesti zavjet striktno u zavjetom određenoj džamiji, ako ta džamija nema kakvu posebnost prema kriterijumu šerijata, nego će itikafiti i klanjati u kojoj god želi džamiji.

Početak i završetak itikafa

1 – Ko se zavjetuje da će itikafiti u određenom vremenu, ući će na mjesto itikafa pred prvu noć, prije zalaska sunca. A izaći će iz itikafa nakon zalaska sunca zadnjeg dana. To je kao da, na primjer, kaže: „Zavjetujem se Allahu da ću itikafiti jednu sedmicu u mjesecu ramazanu.”

2 – Kada musliman želi provesti u itikafu zadnju trećinu ramazana ući će u džamiju u kojoj će itikafiti prije zalaska sunca dvadest i prve noći, a izaći će nakon zalaska sunca zadnjeg dana ramazana.

Postupci osobe u itikafu

1 – Sunnet je osobi u itikafu zaposliti se raznim oblicima ibadeta, trudeći se da što više uči Kur'an, zikri, dovi i od Allaha oprosta traži, te da klanja dobrovoljni namaz, naročito noću; da se kloni riječi i djela koja ga se ne tiču, da srcem bude vezan za svog Gospodara, i da se Njemu skrušeno i iskreno obraća i moli.

2 – Osobi u itikafu je dozvoljeno napuštati mesdžid radi potrebe, kao što je odlazak u hamam, abdest, obavljanje džume namaza (ako se ne obavlja u mesdžidu u kojem itikafi), hrane, pića i tome slično, ili poput posjete bolesniku i praćenja dženaze, ako se radi o onom ko kod osobe u itikafu ima na to pravo, poput rodbine i prijatelja.

3 – Ženi je dozvoljeno posjetiti svog muža dok on boravi u itikafu, te razgovarati s njim neko vrijeme, kao što je to dozvoljeno i ostaloj porodici i prijateljima.

ibadet

Najvrednije vrijeme itikafa

Najvrednije vrijeme itikafa je zadnja trećina ramazana u cijelosti. Ako bi neko boravio dio zadnje trećine ne upotpunivši je u cijelosti, u tome nema smetnje, osim ako se zavjetom obavezao da će cijelu trećinu provesti u itikafu.

Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, provodio zadnju trećinu ramazana u itikafu sve dok ga Allah nije usmrtio, a zatim su njegove žene nakon njega itikafile. (Muttefekun alejh, bilježa ga Buharija, br. 2026., i Muslim, br. 1172.; a ovo je Buharijina verzija)

Šta kvari itikaf

Itikaf će biti pokvaren nepotrebnim izlaskom iz džamije, spolnim snošajem sa bračnim drugom, otpadništvom od islama i pijanstvom. Uzvišeni Allah je rekao: Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili. (El-Bekara, 187)

Propis sna u džamiji

Spavati u džamiji, s vremena na vrijeme, onom ko je za tim u potrebi, poput stranca i siromaha koji ne nađe drugi smještaj, je dozvoljeno. Ipak, uzimanje mesdžida prenoćištem i mjestom popodnevnog odmora je stvar koju treba izbjegavati, osim ako se radi o osobi u itikafu i njemu sličnom.

Sunnet je da osoba u itikafu sebi odredi mjesto u mesdžidu koje će joj pomoći da može konstantno biti u iskrenom ibadetu i zikru, te da to bude mjesto gdje se osjeća skrušeno, smireno i u dražima iskrenog obraćanja Allahu.

Vrijeme itikafa

Itikaf je dozvoljen u bilo kojem vremenu i u bilo kojem periodu, noću, danju ili danima.

1 – Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: „Allahov Poslaniče, zavjetovao sam se u vremenu džahilijjeta (prije islama) da ću provesti jednu noć u itikafu u svetom Hramu“, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: „Ispuni svoj zavjet!“ Nakon toga je Omer proveo noć u itikafu. (Muttefekun alejh, bilježe ga Buharija, br. 2042., i Muslim, br. 1656., a ovo je Buharijina verzija.)

2 – Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenos se da je rekao: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je svakog ramazana provodio deset dana u itikafu, a u zadnjoj godini svog života proveo je dvadeset dana u itikafu.“ (Bilježi Buharija, br. 2044)

Propis naknadnog obavljanja sunnetom propisanog itikafa

Ko je uobičavao da u ramazanu, ili u zadnjoj trećini ramazana, boravi u itikafu, te u tome bude spriječen, sunnet mu je naknadno obaviti propuštani itikaf.

Autor: Muhammed b. Ibrahiim et-Tuvejdžiri
Izvor: Islamhouse
Priprema i naslov: Menhedž