Šejh Ibn el-Usejmin kaže da edeb u ophođenju sa Gospodarom obuhvata tri stvari:
1 Prihvatanje Allahove obavijesti uz vjerovanje i potvrđivanje
Kod insana neće postojati sumnja ili dvoumljenje u vjerovanje u Allahovu obavijest, ili obavijest Njegovog Poslanika, alejhi selam. To zbog toga što je obavijest Uzvišenog Allaha proizašla iz znanja, a govor Uzvišenog je najistiniti
ji govor kao što kaže Uzvišeni govoreći o Sebi:
وَمَنْ أَصْدَقُ مِنَ اللَّهِ حَدِيثًا
“… a čiji je govor istinitiji od Allahovog?!”
Ovdje spadaju obavijesti o Sudnjem danu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je tako obavijestio “da će se Sunce na Sudnjem danu približiti stvorenjima na jednu milju.” Svejedno da li se ovdje pod riječju “milja” -ميل mislilo na jedinicu za mjerenje razdaljine, ili na štapić za navlačenje surme. Pored toga, ljudi neće biti sprženi od sunčeve toplote, iako bi, ako bi se Sunce danas približilo zemlji makar za jedan pedalj, sav dunjaluk bi bio spaljen. Možda neko upita: kako će se Sunce toliko približiti stvorenjima na Sudnjem danu, a da ih neće spržiti?
Kakav treba biti edeb – lijepo ophođenje – jednog vjernika prema njegovom Gospodaru i njegovom Poslaniku kada je u pitanju ovaj hadis? Edeb se ogleda u tome što ćemo ovaj hadis prihvatiti i vjerovati u njega i što u svojim prsima nećemo osjetiti nikakvu poteškoću, tjeskobu ili dvoumljenje i da ćemo biti ubijeđeni da je ono o čemu nas je obavijestio Poslanik alejhi selam prava istina.
Događaje na Sudnjem danu ne možemo porediti sa događajima na dunjaluku zbog postojanja ogromnih razlika. Kada je to tako, onda vjernik ovu obavijest iz hadisa prihvata širokogrudo i smireno. Njegovo razumijevanje obuhvata značenje ovog hadisa i sa svojim edebom prema Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, on uljepšava svoj ahlak, trud i nastojanje čini ispravnim, a ispravnost u ophođenju prema riječima i dijelima koja dolaze od Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rezultira dobrim djelom i oprostom grijeha. Kaže Uzvišeni:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آَمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَقُولُوا قَوْلًا سَدِيدًا يُصْلِحْ لَكُمْ أَعْمَالَكُمْ وَيَغْفِرْ لَكُمْ ذُنُوبَكُمْ وَمَنْ يُطِعِ اللَّهَ وَرَسُولَهُ فَقَدْ فَازَ فَوْزًا عَظِيمً
“O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo Istinu. On će vam vaša djela popraviti i dobrim ih učiniti i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.”
2 Prihvatanje Allahovih propisa sa sprovođenjem i praktikovanjem
Zaista, edeb prema Allahu u ophođenju sa Njegovim propisima se ogleda u tome da ih insan prihvati, sprovodi, praktikuje i da ne odbacuje ništa od Allahovih propisa. Ako bude odbacio nešto od Allahovih propisa, to je onda loš edeb prema Allahu, svejedno da li je odbacio taj propis negirajući ga, ili oholeći se odbijajući da radi po njemu. Sve pomenuto se kosi sa lijepim ophođenjem – edebom prema Allahu, aze ve džele.
Primjer toga je namaz. Nema sumnje da je namaz težak nekim ljudima – on je težak munaficima kao što je to rekao Vjerovjesnik alejhi selam: “Najteži namaz munaficima je jacijski i sabahski namaz.” Ali, što se tiče vjernika, namaz mu je radost i odmor za dušu. Stoga je lijep edeb prema Allahu džele šanuhu, kada je namaz u pitanju, da ga izvršavaš sa smirajom u grudima i da tvoja duša uživa u tome.
Evo i drugog primjera: post. Nema sumnje da je on poteškoća za insana zato što insan u njemu ostavlja ono što je navikao od jela i pića. To je teška stvar, ali vjernik koji ima lijep edeb prema svome Gospodaru, aze ve džele, prihvata ovu obavezu smireno i širokogrudo, širi se i njegova duša pa ga vidiš kako posti u dugim i vrelim danima zadovoljan time i smiren zbog toga što posjeduje lijep edeb prema svome Gospodaru.
A što se tiče lošeg edeba prema Allahu, on se ogleda u tome da se čovjek odnosi prema ovim ibadetima sa negodovanjem i nezadovoljstvom; da nije straha od onoga što ga čeka (tj. kazne ukoliko ne izvrši propis), on ne bi postio.
3 Prihvatanje Allahovih odredbi sa strpljenjem i zadovoljstvom
Među Allahovim odredbama ima onih koje odgovaraju čovjekovoj duši, a ima i onih koje ne odgovaraju. Tako na primjer bolest, siromaštvo i musibeti uopšteno ne odgovaraju čovjekovoj duši.
Stoga je lijep edeb prema Allahu u pogledu Njegovih odredbi da budeš zadovoljan s onim što ti je Allah Uzvišeni odredio, da budeš smiren i da znaš da ti Allah Uzvišeni to nije odredio osim zbog određenog hikmeta i pohvaljenog cilja radi kojeg On Uzvišeni zaslužuje zahvalu. Shodno tome, lijep edeb prema Allahu u pogledu Njegovih odredbi se ogleda u tome da insan bude zadovoljan, smiren i predan. Zbog toga je Uzvišeni Allah pohvalio strpljive, one, koji kada ih kakav musibet zadesi, kažu: “Zaista smo mi Allahovi, i zaista se mi Njemu vraćamo”– te im puručuje: “I obraduj strpljive.”
Na ovim trima stvarima počiva lijep edeb u odnosu prema Uzvišenom Allahu. [Kraj citata šejha El-Usejmina]
Iz knjige Dersovi odgoja iz hadisa vjerovjesnika
Autor: Halid el-Husejnan
