Pitanje: Da li se loša djela umnogostručavaju u Meki kao što se umnogostručavaju dobra djela? I zašto se umnogostručavaju u Meki mimo drugo mjesta?
Odgovor:
Šerijatski tekstovi ukazuju da se dobra djela umnogostručavaju u odabranim vremenima kao što je mjesec ramazan, deset dana zul hidžeta, kao i u odabranim mjestima, kao što su Dva Harema (Mekkanski Harem i Medinski Harem, tj. Poslanikova a.s. džamija), jer se dobra djela puno umnogostručavaju u Meki.
U vjerodostojnom hadisu se prenosi da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Namaz u mom mesdžidu vrjedniji je od hiljadu namaza obavljenih na nekom drugom mjestu, osim u Mesdžidu-l-Haramu. A namaz u Mesdžidu-l-Haramu vrjedniji je od stotinu hiljada namaza obavljenih na nekom drugom mjestu.“ Bilježi ga Ahmed.
Hadis ukazuje da je nagrada za namaz u Mesdžidu-l-Haramu 100 000 puta veće u odnosu na nagradu za obavljeni namaz u nekom drugom mesdžidu. I ostala dobra djela su vrjednija s tim što se ne prenosi granica njihovog umnogostručivanja kao što je slučaj sa namazom. Što se tiče ostalih dobrih djela poput posta, zikra, učenja Kur’ana, sadake, nije mi poznato da postoji vjerodostojan tekst koji pojašnjava koliko se ova djela umnogostručavaju, osim što se prenosi slab hadis: “Ramazan u Meki se računa poput 100 000 ramazana.”
U cjelini, nema sumnje da se dobra djela umnogostručavaju u Mekanskom haremu s tim što se ne prenosi granica njihovog umnogostručivanja osim kada je u pitanju namaz koji se umnogostručava za 100 000 puta kako je prethodilo.
Što se tiče loših djela ono što su konstatovali poznati učenjaci jeste da se loše djelo ne umnogostručava u smislu broja ali se umnogostručava u smislu kakvoće. Što se tiče broja, on se ne umnogostručava, pa ako učini jedno loše djelo piše mu se jedno loše djelo. Kaže Uzvišeni:
مَن جَاء بِالْحَسَنَةِ فَلَهُ عَشْرُ أَمْثَالِهَا وَمَن جَاء بِالسَّيِّئَةِ فَلاَ يُجْزَى إِلاَّ مِثْلَهَا وَهُمْ لاَ يُظْلَمُونَ
“Ko god uradi dobro djelo, bit će desetorostruko nagrađen; a ko god uradi loše djelo bit će samo za njega kažnjen, i neće im zulum biti učinjen.” (En’am, 160)
Tako da se loša djela količinski ne povećavaju niti u ramazanu niti u Haremu ili nekom drugom mjestu, jedno loše djelo uvijek biva jedno, i to je od Allahove milosti i dobrote.
S tim što je loše djelo u Haremu, ramazanu, i zul hidžetu teže u grijehu. Loše djelo koje se uradi u Meki je teže i gore od istog tog lošeg djela koje se uradi u Džidi ili Taifu na primjer. Loše djelo u ramazanu ili u deset dana zul hidžeta je teže od istog tog lošeg djela koje se uradi u redžebu ili šabanu.
Ono što takođe ukazuje na veliku opasnost i težinu lošeg djela u Haremu jesu riječi Uzvišenog:
وَمَن يُرِدْ فِيهِ بِإِلْحَادٍ بِظُلْمٍ نُّذِقْهُ مِنْ عَذَابٍ أَلِيمٍ
„A onome ko u njemu naumi zastraniti zulum čineći, dat ćemo da patnje bolne kuša.“ (Hadž, 25)
Pa ako je zaprijećeno kaznom onome ko naumi počiniti grijeh u Haremu kakav je tek slučaj sa onim koji ga uradi? Grijeh će tada biti još veći od grijeha nauma činjenja lošeg djela. Sve pomenuto ukazuje na opasnost činjenja lošeg djela u Haremu.
Riječ ilhad (zastranjivanje, skretanje) obuhvata svaki vid zastranjivanja sa istine u batil, bez obzira da li se radilo o akidi ili nečem drugom, jer je ova riječ spomenuta u ajetu bez određenog člana. Pa ako čovjek počini bilo koji vid ilhada (zastranjivanja) prijeti mu se pomenutom kaznom u ajetu.
Možda ilhad bude u pogledu akide pa čovjek postane nevjernik te njegov grijeh i ilhad bude još teži, a možda bude u pogledu loših djela poput pijenja alkohola, zinaluka, nepokornosti roditeljima i tome slično, pa mu kazna bude manja u odnosu na kaznu za kufr.
Odgovorio: Šejh Ibn Baz
Izvor: Binbaz.org.sa