Naslovnica Akida Poglavlje o riječima Uzvišenog: „Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne...

Poglavlje o riječima Uzvišenog: „Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ništa stvoriti, i sami su stvoreni.“ 

218
Musliman uči Kur'an u džamiji

Poglavlje o riječima Uzvišenog:

line quotes

أَيُشْرِكُونَ مَا لَا يَخْلُقُ شَيْئًا وَهُمْ يُخْلَقُونَ

„Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ništa stvoriti, i sami su stvoreni.“ 

(El-E’araf, 191)

Kaže Uzvišeni:

وَالَّذِينَ تَدْعُونَ مِن دُونِهِ مَا يَمْلِكُونَ مِن قِطْمِيرٍ

A oni kojima vi, pored Allaha, dove upućujete, ne posjeduju ni koliko kitmir1.“ (Fatir, 13)

U „Sahihu“ se prenosi od Enesa da je rekao: „Vjerovjesnik, Allahov mir i spas njemu, je u bici na Uhudu bio ranjen u glavu i donji sjekutić bio mu je slomljen, pa je rekao: ‘Kako da bude spašen narod koji je ranio svoga poslanika?’ Povodom toga objavljeno je: “Ti nemaš ništa od toga2.”

U njemu se takođe prenosi od Ibn Omera, Allah bio njima dvojicom zadovoljan, da je čuo Allahovog Poslanika, Allahov mir i spas njemu, kako bi, kad podigne glavu sa ruku’a na zadnjem rekatu sabahskog namaza dovio: „Allahu, spusti Svoje prokletstvo na tog i tog“, nakon što bi izgovorio „Semi’allahu limen hamideh, rabbena ve lekel-hamd“, pa je Allah objavio: „Ti nemaš ništa od toga.“ (Alu Imran, 128)

U drugom predanju stoji: „Proklinjao je Safvana ibn Umejju, Suhejla ibn Amra i Harisa ibn Hišama, pa je objavljeno: „Ti nemaš ništa od toga.“

U njemu se takođe prenosi od Ebu Hurejre, Allah bio njime zadovoljan, da je rekao: „Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, kada mu je objavljeno: ‘I upozoravaj svoju bližnju rodbinu.’3 je rekao: ‘O skupino Kurejša’ – ili riječ sličnu njoj – otkupite se! Ja vam ništa kod Allaha ne mogu pomoći. O Abbase, sine AbdulMuttalibov, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! O Safijjo, tetko Allahovog Poslanika, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! O Fatima, kćeri Muhammedova, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! Traži od mog imetka šta želiš, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći.’“ (Buhari, 8/386)

dekorativna linija

Komentar

Autor u ovom poglavlju navodi logičke dokaze i argumente neispravnosti širka i obožavanja drugih mimo Allaha, a posebno obožavanja Poslanika, Allahov mir i spas njemu, zbog toga što ima onih koji traže pomoć od Poslanika, Allahov mir i spas njemu, i upućuju dove njemu (tražeći od njega). Stoga je autor ovim poglavljem htio pojasniti da ni Poslanik, Allahov mir i spas njemu, ne može nikoga spasiti, pa ako je stanje takvo kako onda da se on obožava?!

Komentar šerijatskih tekstova navedenih u poglavlju

1 Riječi Uzvišenog: „Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu ništa stvoriti, i sami su stvoreni, i koji ne mogu niti njima niti sebi pomoći.“  (El-E’araf, 191)

Ajet ukazuje na neispravnost obožavanja drugog mimo Allaha. Uzvišeni Allah navodi svojstva onih koji se obožavaju mimo Njega, te spominje dva svojstva koja ukazuju na neispravnost njihovog obožavanja:

Da su oni stvoreni, a stvorenje ne može biti ortak. Ovo je logički dokaz.
Da im ne mogu pomoći, štaviše nisu u stanju ni sami sebi pomoći, pa kako da se obožava onaj koji nije u stanju da pomogne?

2 Riječi Uzvišenog: „A oni kojima vi, pored Allaha, dove upućujete, ne posjeduju ni koliko kitmir4.“ (Fatir, 13)

A oni kojima vi, pored Allaha, dove upućujete… Da li im upućuju dovu traženja ili dovu ibadeta? I jedno i drugo.

✦ …ne posjeduju ni koliko kitmir. Uzvišeni ukazuje da oni kojima se upućuju dove mimo Njega ne posjeduju ni najsitniju i najbezvredniju stvar, a to je kitmir – opna na datulinoj košpici. Ajet je takođe logički dokaz neispravnosti obožavanja ikoga mimo Allaha, jer kako da se obožava onaj ko ne posjeduje ni najsitniju stvar?

3 Hadis Enesa

U „Sahihu“ se prenosi od Enesa da je rekao: „Vjerovjesnik, Allahov mir i spas njemu, je u bici na Uhudu bio ranjen u glavu i donji sjekutić bio mu je slomljen, pa je rekao: ‘Kako da bude spašen narod koji je ranio svoga poslanika?’ Povodom toga objavljeno je: ‹Ti nemaš ništa od toga›5.“

Vjerovjesnik, Allahov mir i spas njemu, je u bitci na Uhudu bio ranjen u glavu… Bitka na Uhudu je nazvana po mjestu gdje se dogodila. Dozvoljeno je u Šerijatu nazvati određene bitke po događajima koji su vezani za nju, poput „Bitke protiv saveznika“, ili po mjestima na kojima se bitka desila, poput bitke na Bedru, Uhudu… To je dozvoljeno osim ako u tom nazivu nema nečeg pokuđenog poput: „Crni dan“, i tome slično.

Da li je dozvoljeno veličati ovaj dan (dan bitke na Uhudu)?

Ne, nije dozvoljeno veličati ovaj dan ili u njemu ispoljavati tugu zbog musibeta koji se desio.

✦ … i donji sjekutić bio mu je slomljen, pa je rekao: ‘Kako da bude spašen narod koji je ranio svoga poslanika?’“ Jer su uradili stvar koju nije uradila većina nevjernika.

povodom toga objavljeno je… U ovome je dokaz Allahova uzdignuća nad Njegovim stvorenjima.6

Ti nemaš ništa od toga… Tj. ne posjeduješ ništa od Allahove odredbe i suda. Ovo je dokaz radi kojeg je autor naveo ovaj hadis u ovom poglavlju, jer ako odredba i sud ne pripadaju Poslaniku, Allahov mir i spas njemu, kako da se onda on obožava, da se radi njega kolje i čine tome slični ibadeti?

4 Hadis Ibn Omera

U njemu se takođe prenosi od Ibn Omera, Allah bio njima dvojicom zadovoljan, da je čuo Allahovog Poslanika, Allahov mir i spas njemu, kako bi, kad podigne glavu sa ruku’a na zadnjem rekatu sabahskog namaza dovio: „Allahu, spusti Svoje prokletstvo na tog i tog“, nakon što bi izgovorio „Semi’allahu limen hamideh, rabbena ve lekel-hamd“, pa je Allah objavio: „Ti nemaš ništa od toga.“

U drugom predanju stoji: „Proklinjao je Safvana ibn Umejju, Suhejla ibn Amra i Harisa ibn Hišama, pa je objavljeno: „Ti nemaš ništa od toga.“

U njemu se takođe prenosi od Ibn Omera, Allah bio njima dvojicom zadovoljan, da je on čuo Allahovog Poslanika, Allahov mir i spas njemu… Ovo ukazuje da je Allahov Poslanik kunut dovu učio na glas.

✦ …kako bi, kad podigne glavu sa ruku’a na zadnjem rekatu… Ovo je mjesto učenja kunut dove, dakle nakon što se čovjek vrati sa ruku'a zadnjeg rekata i ispravi svoja leđa.

Da li je dozvoljeno učiti kunut prije ruku'a?

Da, dozvoljeno je, jer je i to potvrđeno od Poslanika, Allahov mir i spas njemu.

✧ Koji postupak je bolji?

I jedan i drugi je dozvoljen, s tim što se više treba činiti poslije rukua.7

Hadis ukazuje da je poželjno učiti kunut dove onda kada se muslimanima desi neki musibet.8

Ko će učiti kunut?

Postoje tri mišljenja:

› Stav hanbelija je da će to činiti halifa, vrhovni imam.
› Drugo mišljenje, da će svaki imam džemata učiti kunut, ovo mišljenje je najjače.
Kaže Uzvišeni: „Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor.“ (El-Ahzab, 21)
› Svaki klanjač će učiti kunut – ovo je stav Ibn Tejmijje.

✧ Mes'ela Neki savremenici zabranjuju učenje kunuta9 osim uz dozvolu halife, vladara

Ovo nije ispravno mišljenje i ono godi samo vladarima. To je oprečno postupku ashaba, jer se od pet ashaba prenosi da su učili kunut nakon smrti Poslanika, Allahov mir i spas njemu, a nisu bili halife niti njegovi zamjenici, poput Ebu Hurejre, Bera'a, i Muavije.

Allahu, spusti svoje prokletstvo na tog i tog… La'net (prokletstvo) znači protjerivanje i udaljavanje od Allahove milosti, a kada stvorenje čini la'net, onda je to dova Allahu da osobu protiv koje se dovi udalji iz Svoje milosti.

✧ Propis učenja dove protiv nevjernika

Što se tiče općenite dove10 protiv njih, oko dozvoljenosti takvog postupka nema razilaženja među učenjacima.

Kaže Uzvišeni:

Neka je Allahovo prokletstvo na zulumćarima.“11 (Hud, 18)

Što se tiče pojedinačnog proklinjanja kafira, autor i neki drugi učenjaci su stava da je dozvoljeno, i to je prioritetnije mišljenje, zbog toga što je potvrđeno od Allahovog Poslanika, Allahov mir i spas njemu, da je dovio protiv Ri’la i Zekvana (dva plemena) i proklinjao ih mjesec dana. Isto tako, od Allahova Poslanika, Allahov mir i spas njemu, se vjerodostojno prenosi da je prokleo Ebu Džehla, Ukbu, Velida i još neke nevjernike od Kurejša.

✧ Propis učenja dove za nevjernike

Učenjaci spominju da dovu za nevjernike dijelimo na dvije vrste:

1. Dova za njihovu uputu

Ovo je dozvoljeno, jer je Poslanik, Allahov mir i spas njemu, proučio dovu za pleme Devs rekavši: „Gospodaru moj, uputi Devs.“ Ovo se odnosi na onoga koji ne ratuje protiv muslimana, a za koga imamo neke indirektne okolnosti koje ukazuju na njegovu naklonost ka islamu. Takođe, u siri se prenosi da je Poslanik, Allahov mir i spas njemu, dovio: „Gospodaru moj, uputi od dva Omera onoga koji ti je draži.“

2. Dova da im se Allah smiluje, da im oprosti, da ih uvede u Džennet

Ovo nije dozvoljeno zbog riječi Uzvišenog:

Vjerovjesniku i vjernicima nije dopušteno da mole za oprost mnogobošcima, makar im bili i rod najbliži, nakon što im je postalo jasno da će oni stanovnici Džehennema biti.“ (Et-Tevba, 113)

Takođe, imam Muslim bilježi da je Allahov poslanik, Allahov mir i spas njemu, rekao: „Molio sam Allaha da mi dozvoli da dovim za svoju majku, pa mi nije dozvolio.“

Stoga je neispravno ono što se može pročitati u novinama da kada preseli neki kršćanin kažu merhum12 taj i taj.

✧ Može li kafir doviti Allahu (pa da mu Allah usliša dovu)?

Da. Kaže Uzvišeni:

Onaj koji se nevoljniku13, kada Mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja.“ (En-Neml, 62)

Takođe, Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, kaže: „I čuvaj se dove onoga kome je nepravda učinjena14, jer, uistinu između nje i Allaha nema pregrade.“

U hadisu je dokaz spominjanja imena onih protiv kojih se dovi ili za koje se dovi u namazu, a što se tiče riječi Poslanika, Allahov mir i spas njemu: „Doista u namazu nije dozvoljen govor ljudi“, to se odnosi na govor obraćanja, tj. da se tim govorom obraća čovjeku.

✧ Kakav je propis poimeničnog proklinjanja?

Pojedinačno proklinjanje je dozvoljeno uz dva uvjeta:

› Postojanje uzroka, poput činjenja kufra, fiska, novotarije ili nifaka,
› Nepostojanje prepreke, poput neznanja, prisile i tome slično.

✧ Da li je te'vil (pogrešno tumačenje šerijatskih tekstova) prepreka ili ne?

Ako se radi o te'vilu koji se može uzeti u obzir, mimo mes'ele velikog širka i opštepoznatih mes'ela, onda se on uzima u obzir. Tako na primjer, te'vil eš'arija je prepreka njihovog tekfira ali nije prepreka da budu smatrani novotarima, za razliku od džehmija, koji su nevjernici po konsenzusu selefa.

nakon što bi izgovorio ‘Semi’allahu limen hamideh, rabbena ve lekel-hamd’. Rabbena lekel-hamd: ove riječi se mogu izgovoriti na četiri načina:

› Rabbena lekel-hamd
› Rabbena ve lekel-hamd
› Allahumme rabbena lekel-hamd
› Allahumme rabbena ve lekel-hamd.

U drugom predanju stoji: ‘Proklinjao je Safvana ibn Umejju, Suhejla ibn Amra i Harisa ibn Hišama.’ Oni su bili kolovođe nevjernika na dan Uhuda. Njih trojica su se pokajali i prihvatili islam.

✧ Kakav je propis kuđenja i vrijeđanja mrtvih nevjernika?

Od Allahova Poslanika, Allahov mir i spas njemu, se prenosi da je rekao: „Nemojte kuditi mrtve jer su oni otišli ka onome što su sebi pripremili (od djela).“ (Buhari)

Ono što je prioritetnije mišljenje je da određeni član „el“ u riječi mrtvi (األموات ) ukazuje na muslimane, tako se ovim hadisom ciljaju umrli od muslimana, jer o mrtvim nevjernicima Uzvišeni kaže:

Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su nevjernici od Benu Israila, zato što su neposlušni bili i uvijek granice prelazili.“ (El-Maida, 78)

Takođe, govoreći o Ebu Lehebu Uzvišeni kaže:

Neka propadnu ruke Ebu Lehebove, i propao je.“ (El-Mesed, 1)

Uzvišeni je takođe prokleo i Faraona, što ukazuje da je dozvoljeno kuditi mrtve nevjernike zbog njihova kufra, što nije dozvoljeno kada su u pitanju muslimani, osim ako postoji potreba, poput toga da se pojasni njegovo stanje u njegovom klasificiranju.15

Jedino što se zabranjuje kada je u pitanju kuđenje mrtvog nevjernika je kuđenje kojim se cilja uznemiravanje njegovog živog rođaka muslimana. U ovom slučaju se kuđenje nevjernika koristi kao sredstvo vrijeđanja muslimana, stoga se prenosi da je povod riječi Poslanika, Allahov mir i spas njemu: „Nemojte kuditi mrtve…“ bio taj što su neki ljudi kudili Ebu Džehla kada bi vidjeli njegovog sina Ikrimu (koji je bio musliman), želeći na taj način uznemiravati Ikrimu, pa je to Poslanik, Allahov mir i spas njemu, zabranio.

Međutim, ukoliko se kafir kudi zbog svog kufra ili nečeg drugog, onda je to dozvoljeno, zbog drugih dokaza koji na to ukazuju, od kojih su neki prethodili.

5 Hadis Ebu Hurejre

U njemu se takođe prenosi od Ebu Hurejre, Allah bio njime zadovoljan da je rekao:

„Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, kada mu je objavljeno: ‘I upozoravaj svoju bližnju rodbinu.’16 je rekao: ‘O skupino Kurejša’ – ili riječ sličnu njoj – otkupite sebe! Ja vam ništa kod Allaha ne mogu pomoći. O Abbase, sine AbdulMuttalibov, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! O Safijjo, tetko Allahovog Poslanika, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! O Fatima, kćeri Muhammedova, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! Traži od mog imetka šta želiš, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći.’“ (Buhari, 8/386)

Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, kada mu je objavljeno: ‘I upozoravaj svoju bližnju rodbinu’, je ustao i rekao… Ovo ukazuje na Poslanikovo praktično sprovođenje naredbe jer je ustao da opomene svoju rodbinu kada mu je ovaj ajet objavljen.

O skupino Kurejša… U rivajetu kod imama Buharija stoji da je rekao: „O Beni abdi Menaf“. Izgleda da je Poslanik, Allahov mir i spas njemu, općenito spomenuo Kurejše, a potom zasebno njihove ogranke.

✦ … otkupite sebe! Ja vam ništa kod Allaha ne mogu pomoći. O Abbase, sine AbdulMuttalibov, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! O Safijjo, tetko Allahovog Poslanika, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, ovim riječima ukazuje da im ne može ništa pomoći (kod Allaha). Pa ako je situacija takva, kako da se Poslanik obožava, da se njemu kolje, da se od njega traži pomoć i tome slično? Ovaj dio hadisa je razlog radi kojeg je autor naveo ovaj hadis u ovom poglavlju.

O Fatima, kćeri Muhammedova, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći! Traži od mog imetka šta želiš, ja ti kod Allaha ništa ne mogu pomoći. Ovo je ono što je Poslanik, Allahov mir i spas njemu, u stanju učiniti svojoj kćerci, da joj da od imetka kojeg posjeduje, ali kada je u pitanju zaštita od Allahove kazne, to joj nije u stanju učiniti.

 

Autor: šejh Ali el-Hudajr (biografija šejha ovdje)
Iz djela “Mu'tesar – komentar na Kitabut-tevhid”
Priprema: Menhedž
Klikni ovdje za ostale dijelove serijala

Bilješke:

1 Kitmir je opna na datulinoj košpici.
2 Alu Imran, 128.
3 Eš-Šu’ara, 214.
4 Kitmir je opna na datulinoj košpici.
5 Alu Imran, 128.
6 Zbog toga što riječ nezele (نزل ) koju smo preveli kao „objaviti“, u osnovi znači spustiti, tj. spušten je ajet. Spuštanje ne biva osim sa visine što ukazuje da se Allah nalazi iznad Svojih stvorenja. Ovo je jedan od mnogobrojnih dokaza Allahovog uzdignuća iznad Svojih stvorenja oko čega postoji konsenzus ehli sunneta vel džemata. (op.prev.)
7 Zato što je Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, to češće činio. (op.prev.)
8 Ovo je učenje koje se ne veže za vitr već za dnevne namaze jer u pomenutom hadisu Ibn Omer, navodi da je ova kunut dova u kojoj je Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, dovio protiv nevjernika bila na zadnjem rekatu sabahskog namaza.
9 Ovdje nije riječ o kunut dovi koja se uči na vitr namazu već o kunutu koji se uči na dnevnim namazima onda kada muslimane pogodi kakav musibet. (op.prev.)
10 Općenita dova protiv nevjernika jeste dova kojom se oni općenito proklinju, bez spominjanja nekog nevjernika poimenično, poput riječi: „Neka je Allahovo prokletstvo na nevjernicima“ i tome slično. (op.prev.)
11 Ovdje se pod zulumćarima cilja na nevjernike na što ukazuju riječi Uzvišenog poslije ovog ajeta: „Neka je Allahovo prokletstvo na zulumćare, koji od Allahova puta odvraćaju, i željeli bi da je on krivudav, i koji u ahiret ne vjeruju.“ (op.prev.)
12 Merhum znači onaj kome je ukazana milost. (op.prev.)
13 U ovoj riječi je dokaz jer je ona općenita, pa tako obuhvata i vjernika i nevjernika koji zapadne u nevolju. (op.prev.)
14 Ova riječ je takođe dokaz jer je općenita i obuhvata svakog mazluma, bio on vjernik ili nevjernik. (op. prev.)
15 Tj. kada se govori o vjerodostojnosti nekog hadisa pa se za određenog raviju kaže da je fulan i fulan bio lažov, da je drugi bio slabog pamćenja, da je treći bio takav i takav, itd. (op.prev.)
16 Eš-Šu’ara, 214.