Naslovna Menhedž Iskušana ulema Serijal: Iskušana i provjerena ulema (najava serijala)

Serijal: Iskušana i provjerena ulema (najava serijala)

109
SHARE
serijal iskusana ulema

Zaista, mi smo ummet kojem nema premca. Mi smo ummet u kojem uvijek niču ljudine i heroji, i u svakom periodu postoje njegovi borci koji oživljavaju i uspostavljaju šeriat islama, učeći njegove propise, djelujući po njima, i pozivajući onome što su naučili i u praksu sproveli, pa je Uzvišeni Allah putem njih ovu vjeru uzdigao, i ponos muslimanima donio, te je njima, ovaj prekrasan šeriat, sačuvao od svakog smutljivca zabludjelog.

Nemoj misliti da su se ti velikani uspeli na taj stepen odmaranjem, rahatlukom i opuštanjem, naprotiv, uz velike muke, borbom i saburom, ostavljanjem svega najdražeg i najvrijednijeg na putu uzdizanja svetionika ove vjere. Njima je vjera bila najdraža od svega na dunjaluku, draža od djeteta, roditelja i svih ljudi, štaviše draža i od njih samih.
I nakon što su se uspeli do tog visokog stepena do kojeg su dospjeli, kad im ono dolaze iskušenja koja ih iskušavaju te stavljaju na pravi ispit, koji razdvaja čistu rudu od prljave, tj. koji pokazuje one istinske učenjake od onih lažnih, rekao je Uzvišeni Allah:

Zar misle ljudi da će ako govore: ‘Mi vjerujemo!’ biti ostavljeni a da iskušavani neće biti?! A Mi smo iskušavali i one prije njih, pa će Allah, sigurno, znati one koji govore istinu i one koji lažu“.1

Musa'b bin Sa'd prenosi od svoga oca da je rekao:

Upitao sam: Allahov Poslaniče, koji će ljudi imati najteža iskušenja? On reče: Vjerovjesnici, potom najuzorniji i najbolji. Čovjek će biti stavljan u iskušenje shodno njegovom vjerovanju. Ako je čvrst u svojoj vjeri, njegovo će iskušenje biti teško, a ako je slab u svojoj vjeri, biće kušan shodno čvrstini njegova vjerovanja. Iskušenje će neprestano biti uz roba sve dotle dok on ne bude hodio po zemlji bez grijeha“‘.2

Prethodni ajet i hadis pojašnjavaju i potvrđuju da svaki vjernik mora biti iskušavan shodno ispravnosti i jačini svoje vjere, htio on to ili ne, a najjača i najteža iskušenja imat će oni ugledni i prvaci od vjernika (tj. učenjaci i predvodnici). I da je poenta tog iskušavanja da se pokaže i dokaže ko je istinski vjernik koji zaslužuje Džennet, a ko onaj koji se samo prikazuje i reklamira i ne zaslužuje isti. Također, ovaj ajet i hadis potvrđuju da ovaj Allahov sunnet (iskušavanje vjernika) nije svojstven samo za ovaj ummet, naprotiv, kroz njeg su prolazili i svi ostali vjernici koji su bili u prijašnjim narodima.

Uzvišeni Allah iz Svog rahmeta daje da Njegovi iskreni i ustrajni vjernici prebrode iskušenja i polože ispite, nakon kojih oni postaju čvršći i jači u vjeri, te stiču Allahovo zadovoljstvo.

Rekao je šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah:
Pa kada iskušenje postane veliko, to biva razlogom da se dobrom vjerniku poveća stepen i uveliča nagrada, kao što je upitan Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o tome koji će ljudi imati najteža iskušenja? On reče:
„Vjerovjesnici, potom najuzorniji i najbolji. Čovjek će biti stavljan u iskušenje shodno njegovu vjerovanju. Ako je čvrst u svojoj vjeri, njegovo će iskušenje biti teško, a ako je slab u svojoj vjeri, biće kušan shodno čvrstini njegova vjerovanja. Iskušenje će neprestano biti uz roba sve dotle dok on ne bude hodio po zemlji bez grijeha“.

I tada će imati potrebu za saburom više nego li iko drugi, i samo se time postiže imamet (vođstvo) u vjeri, kao što je rekao Uzvišeni: „Između njih Mi smo vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u ajete i znakove Naše čvrsto vjerovali“3. Stoga, neminovno je saburati na izvršavanju onoga što je dobro i naređeno, te ostavljanju onoga što je loše i zabranjeno; u to spada i sabur na ezijećenje i na vrijeđanje, i sabur na ono što ga pogađa od neprijatnosti.4

Imam Ibnul-Kajjim nakon što je spomenuo i nabrojao sve vrste ezijeta kroz koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prošao, a koji su bili razlogom njegovog postizanja najuzvišenijih stepena i nagrada na dunjaluku i ahiretu, kaže:

Te nevolje i iskušenja koja je imao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upravo su bila sama počast i ugled, i to je od onoga s čime mu je Uzvišeni Allah povećao čast i odliku, i time ga je uzdigao na najveće položaje. Ovakav je hal i njegovih nasljednika nakon njega, sallallahu alejhi ve sellem, od onih najboljih i najuzornijih, svaki će imati udjela u iskušenju s kojim će ga Allah voditi do njegove potpunosti, shodno tome koliko bude slijedio Poslanika.
Dok, onaj ko ne bude imao udjela u tome (iskušenju), pa njegov udio na dunjaluku bit će kao i udio onoga koji se prepustio istom a koji mu se širom otvorio. Pa tako on jede (dunjalučke plodove) na njemu gdje god poželi, i uživa u njegovim ukrasima sve dok ga smrt ne zadesi; i dok se Allahove evlije na kušnju stavljaju, on je u blagostanju i lijepom uživanju, i dok oni strahuju, on je na sigurnom mjestu, i dok oni tuguju, on je sa svojom porodicom u radosti i veselju, i oni imaju jednu a on drugu priču, i oni su na jednu a on na drugu stranu. Njegova životna želja je kako da postigne ugled, i da sačuva svoj imetak, i da se njegova riječ sluša, ma koja god cijena toga bila u pitanju, i bezobzira na to ko je s tim zadovoljan a ko nije.

S druge strane, životni cilj Allahovih evlija je uspostavljanje Njegove vjere, i uzdizanje Njegovih riječi, i pomaganje Njegovim štićenicima, i da se samo Njemu poziva, i da se samo On Uzvišeni obožava, i da se samo Njegovom Poslaniku pokorava. Pa, doista, u iskušenjima koje Allah daje Svojim poslanicima, vjerovjesnicima i ostalim vjernicima ima toliko mudrosti da, naprosto, razum to ne može dokučiti. I da li je, onaj koji je dospio do te posebne i uzvišene stepene, dospio do njih osim putem nedaća i iskušenja?!”5

Mi znamo koliko je važno da iščitavamo životopis tih velikana, i da spoznamo njihova stajanja i iskušenja, i ono čemu su bili izloženi od nedaća i neprijatnosti; sve to radi boljeg upoznavanja stepena tih predvodnika, i veličine onoga što su uložili na putu svoje vjere, i kako bi i mi zakoračali putem kojim su oni hodili, slijedeći u tome njih i njihov menhedž (pravac), nebi li preselili na onome na čemu su i oni preselili.

Rekao je imam Ibnul-kajjim, rahimehullah:

“Uistinu razuman čovjek je zadovoljan time da njegov uzor budu Allahovi poslanici, Njegovi vjerovjesnici i evlije, te odabranici od ostalih robova. Zaista, od svih stvorenja oni su najviše i najteže iskušavani ostalim ljudima.
Dovoljno je razmisliti o kazivanjima o vjerovjesnicima, alejhimus-selam, i njihovim narodima, te stanju našeg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i ezijetu kojeg su mu pričinjavali njegovi neprijatelji, a kakvog niko prije njega nije imao. Poznate su riječi koje je Vereka uputio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da će biti utjerivan u laž, ezijećen i istjerivan, te mu je nakon toga kazao: ‘Niko prije tebe nije došao s onim s čime ti dolaziš, a da nije bio napadan’6, i ovo se nastavlja sa njegovim nasljednicima, baš onako kako je to bilo i sa njim, sallallahu alejhi ve sellem. I zar rob nije zadovoljan time da za svoj uzor uzme najodabranije Allahovo stvorenje, i najelitnije Njegove robove?
Onaj ko želi da bolje upozna ovu tematiku 
neka iščitava iskušenja i nedaće učenjaka, te ezijet kojeg su im nanosile neznalice. Na ovu temu imam Ibnu Abdil-Berr je napisao zasebnu knjigu, koja nosi naziv „Mihenul-‘ulema“ (Iskušenja uleme).7

Dragi moj čitaoče i cijenjeni brate, pred tobom je izbor nekih od iskušenja i nedaća kroz koja su prolazili određeni velikani od naših časnih imama, koji su iskušavani na putu Allaha, i koji su sve te oblike ezijeta pretrpjeli i prevazišli, i ništa od vjere nisu izmijenili niti u njoj popustili, sve dok im Allahova pomoć i pobijeda nije došla a oni još uvijek na tome s ponosom i dostojanstvom postojni.

Također, cilj izlaganja ove teme jeste, prvenstveno, što se vrlo malo o tome govorilo i pisalo na našem području, a što je i te kako bitno. Zatim, radi spoznaje prave slike jednog istinskog učenjaka koji, jedino kao takav, može biti primjer muslimanima i onaj od kojeg se uzima vjera.
A to zbog toga što su, kroz historiju islama, nepravedni vladari nerijetko sebi uzimali one podobne i kvazi učenjake koji bi, njihov zulum i tiraniju nad muslimanima, prikrivali i opravdavali nekim od dobrih djela koja su dotični činili.

Naravno, primjeri koje ćemo navoditi nisu ograničenog karaktera, naprotiv, to je samo kap u velikom moru.

Nakon ovog podužeg uvoda, u sljedećem tekstu inšaallah počinjemo sa biografskim detaljima učenjaka ummeta i njihovih izkušenja.

Molimo Uzvišenog Allaha da nam podari iskrenost i ustrajnost u ovom, a i ostalim djelima.

Prevod i priprema: Emir Krčo

Bilješke:

1 El-‘Ankebut: 2,3.
2 Tirmizi (2398), Ibn Madže (4023), Nesai u Es-Sunenul-kubra (7439), Albani je rekao da je sahih.
3 Es-Sedžda: 24.
4 Medžmu'ul-fetava (28/153).
5 Miftahu daris-se'ade (1/301).
6 Buhari (6982), Muslim (160).
7 Medaridžus-salikin (2/306).