Naslovnica Akida Pretjerivanje u pogledu grobova dobrih ljudi pretvara iste u idole koji se...

Pretjerivanje u pogledu grobova dobrih ljudi pretvara iste u idole koji se obožavaju mimo Allaha

123

Poglavlje o tome da pretjerivanje u pogledu grobova dobrih ljudi pretvara iste u idole koji se obožavaju mimo Allaha

Imam Malik bilježi u svom djelu El-Muvetta’ da je Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, rekao: „Allahu, ne daj da moj mezar postane idol koji će se obožavati! Velika li je Allahova srdžba prema narodu koji je od grobova svojih vjerovjesnika napravio mesdžide!“

Ibn Džerir prenosi svojim senedom od Sufjana, on od Mensura, a on od Mudžahida da je u pogledu riječi Uzvišenog: „Šta kažete o Latu i Uzza’u“ rekao: „On (Lat) je njima mijesio brašno1, pa je umro i oni su se okupljali i boravili kod njegova mezara.“ Isto je rekao i Ebul-Dževza’ prenoseći od Ibn ’Abbasa: „On je hadžijama mijesio brašno.“ (Buhari)

Od Ibn ’Abbasa, Allah bio njime zadovoljan, se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je prokleo žene koje posjećuju groblje i one ljude koji ga (groblje) uzimaju za mesdžide i u njima pale svjetiljke.“ Zabilježili su ga sakupljači „Sunena“.

Komentar

Ovo poglavlje slično je prethodnom poglavlju. Ako pogledamo naslove ovog i prethodnog poglavlja, vidimo da ovo poglavlje govori o pretjerivanju po pitanju grobova, dok prethodno poglavlje govori o pretjerivanju u pogledu dobrih ljudi. U ovom poglavlju autor govori o tome da pretjerivanje u pogledu grobova dobrih ljudi iste pretvara u idole, dok je u prethodnom poglavlju autor pojasnio da pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi iste pretvara u božanstva.

✦ Prva mes'ela: Pojašnjenje naslova ovog poglavlja

„Poglavlje o tome da pretjerivanje…“ Što se tiče pretjerivanja (guluvv) o njemu je već bilo riječi.

„…u pogledu grobova…“ Nema razlike između jednog ili više grobova.

„…dobrih ljudi…“ Salihin (dobri ljudi) je množina riječi salih (dobar čovjek), a to je onaj ko ispunjava Allahova prava i prava ljudi. Da li je riječ salih sinonim riječi mu'min? Ne, ovdje se pod riječju salih cilja uže značenje od riječi mu'min.

Autor, Allah mu se smilovao, je iz svoje ljubavi prema ummetu i želje da ga savjetuje ponovio upozorenje na pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi u tri uzastopna poglavlja, zbog toga što je vrijeme u kojem je autor živio bilo ispunjeno raznim oblicima pretjerivanja po pitanju dobrih ljudi i njihovih grobova.

„…pretvara iste u idole (evsane) koji se obožavaju mimo Allaha.“ Evsan (idoli) je množina riječi vesen i ima dvije definicije: prvu kada u kontekstu rečenice dolazi zasebno, i drugu kada u kontekstu dolazi zajedno sa riječju sanem – kip. Kada riječ vesen dolazi zasebno onda ona obuhvata sve što se obožava mimo Allaha, bez obzira u kom obliku bilo, a kada riječ vesen dolazi zajedno sa riječju sanem, onda je sanem ono što se obožava mimo Allaha u obliku čovjeka, dok je vesen sve što se obožava mimo Allaha u bilo kom obliku mimo oblika čovjeka. Značenje ovog poglavlja jeste da, ukoliko pređemo šerijatske granice po pitanju grobova, oni će se pretvoriti u idole koji se obožavaju mimo Allaha.

Iz ovih riječi se neminovno nameće pitanje: Koje su šerijatske granice po pitanju grobova?

Odgovor je: da grob bude običan, uzdignut iznad zemlje koliko za jedan pedalj, da se na njemu ništa ne izgrađuje, ni kube ni mesdžid niti išta drugo, da na njemu nema nečeg što ukazuje na veličanje, da na njemu nema nikakvih natpisa zbog zabrane koja je došla u hadisu, i da se na njemu ne zida.2

Komentar šerijatskih tekstova navedenih u poglavlju

1 Hadis imama Malika

Imam Malik bilježi u svom djelu El-Muvetta’ da je Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, rekao: „Allahu, ne daj da moj mezar postane idol koji će se obožavati! Velika li je Allahova srdžba prema narodu koji je od grobova svojih vjerovjesnika napravio mesdžide!“

Ovaj hadis je mursel, što je hadis kojeg tabi'in prenosi od Poslanika, Allahov spas i mir njemu. Međutim, ovaj hadis je spojenim i vjerodostojnim lancem prenosioca spomenuo imam Ahmed u svom Musnedu od Ebu Hurejre, Allah bio njime zadovoljan.

„Allahu, ne daj da moj mezar postane idol (vesen) koji će se obožavati!“ Kada je u pitanju vesen ne uslovljava se da ono što se uzima vesenom bude zadovoljno time, za razliku od taguta, gdje se izuzima onaj ko se obožava, a nije zadovoljan time. Drvo koje neko obožava se naziva vesenom, iako je nepojmljivo njegovo zadovoljstvo. Ovo je dova Poslanika, Allahov spas i mir njemu, da Allah sačuva njegov grob od toga da bude vesen koji će se obožavati. Ibn Kajjim navodi, a sa njim se slažu i drugi učenjaci, da je Uzvišeni Allah uslišao dovu Poslanika, Allahov spas i mir njemu, jer njegov grob nije postao vesen, niti na njemu postoji nekih oblika idolatrije, tako se ne čini tavaf oko njegovog groba, niti se kolje kod njega, niti se trlja o njega itd. Uzvišeni Allah je sačuvao njegov grob od toga.

Postoji razlika između uzimanja groba Poslanika za vesen i uzimanja Poslanika za božanstvo. Ovo drugo se desilo i dešava se jer ima onih koji obožavaju Poslanika, Allahov spas i mir njemu, i od njega traže pomoć. Ali kada je u pitanju uzimanje njegovog groba za idola, to se nije desilo jer ga je Allah sačuvao, tako da niko ne može npr. činiti tavaf oko njega. Ako bi, primjera radi, činio tavaf, to bi bio tavaf oko sobe, a ne oko groba.

„Velika li je Allahova srdžba…“ Ovo je rečenica upozorenja, a ujedno i obrazloženja3. Kad je ono što se pripisuje Allahu stvar ili biće koje opstoji samo po sebi, tada pripisivanje te stvari znači pripisivanje stvorenja Stvoritelju, što ima za cilj ukazati na počast stvari ili bića koje se pripisuje Allahu, poput: „Allahova kuća“, „Allahova Ka'ba“, „Allahova riječ“, „Allahov miljenik“ itd. Možda ovo pripisivanje nekada bude i radi nečeg drugog poput riječi čovjeka: „Ovo je Allahovo stvaranje.“

Ukoliko, pak, ono što se pripisuje Allahu nije stvar ili biće koje opstoji samo po sebi, već se radi o značenju, tada je to pripisivanje svojstva Stvoritelju kao što je ovdje slučaj sa svojstvom srdžbe. Tako je srdžba jedno od Allahovih svojstava, koje se veže za Allahovo htijenje4. Što se tiče mu'attila (negatora), džehmija i eš'arija, oni svojstvo srdžbe tumače osvetom što predstavlja izvitoperavanje značenja ovog svojstva, jer je osveta ono što neminovno proizilazi iz srdžbe i njena posljedica, ali nije sama srdžba.

„… prema narodu koji je od grobova svojih vjerovjesnika napravio mesdžide!“ Na taj način što su ili kod njihovih grobova izgradili mesdžide, ili što su klanjali kod njih.

Razlog radi koga je autor naveo ovaj hadis u ovom poglavlju jeste taj što on ukazuje da pretjerivanje po pitanju grobova vjerovjesnika iste pretvara u idole. Stoga je Poslanik, Allahov spas i mir njemu, tražio utočište kod Allaha od toga da njegov kabur doživi isto.

2 Predaja Mudžahida

Ibn Džerir prenosi svojim senedom od Sufjana, on od Mensura, a on od Mudžahida da je u pogledu riječi Uzvišenog: „Šta kažete o Latu i Uzza’u“ rekao: „On (Lat) je njima mijesio brašno5, pa je umro i oni su se okupljali i boravili kod njegova mezara.“

„Ibn Džerir prenosi…“ Ibn Džerir je jedan od imama tefsira.

„…svojim senedom od Sufjana…“ Tj. od Sufjana es-Sevrija.

„…a on od Mensura…“ tj. Mensura ibnul-Mu'temira.

„…a on od Mudžahida…“ Mudžahid se svrstava u velike tabi'ine i kada ti dođe tefsir od Mudžahida, on ti je dovoljan. Mudžahid je jedan od vrsnih učenika Abdullaha ibn ‘Abbasa. Ove riječi u predaji predstavljaju tefsir tabi'ina, koji se u terminologiji naziva maktu’ predajom.

„…da je u pogledu riječi Uzvišenog: ‘Šta kažete o Latu i Uzza’u’ rekao: ‘On (Lat) je njima miješao brašno’…“ Ovdje se ne spominje kome je miješao brašno, dok se u predaji Ibn ‘Abbasa navodi da je to radio hadžijama.

„… brašno…“ Es-Sevik je pšenica koja se umelje i pomiješa sa datulama.

„… pa je umro…“ Smrt je razdvajanje duše od tijela.

„… i oni su se okupljali i boravili kod njegova mezara.“ Da li je njihov boravak bio tek tako ili je bio iz uvjerenja?

Bio je iz uvjerenja ili teberruka (traženja berićeta) ili nade da će on činiti šefa'at za njih. Stoga se pretvorio u božanstvo koje se obožava.

Predaja ukazuje da pretjerivanje u pogledu groba dobrog čovjeka dovodi do njegovog pretvaranja u idola.

3 Predaja Ibn ‘Abbasa

Isto je rekao i Ebul-Dževza’ prenoseći od Ibn ’Abbasa: „On je hadžijama mijesio brašno.“ (Buhari)

Ova predaja se u terminologiji naziva mevkufom,6 i predstavlja tefsir ashaba, a tefsir ashaba ima propis merfu’ predaje (tj. kao da su riječi Poslanika, Allahov spas i mir njemu,) pod dva uvjeta:

› Da ashab nije poznat po prenošenju od Benu Israila7

› Da se ne radi o tefsiru koji može biti plod idžtihada.8

4 Hadis Ibn ‘Abbasa

Od Ibn ’Abbasa, Allah bio njime zadovoljan, se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je prokleo žene koje posjećuju groblje i one ljude koji ih uzimaju za mesdžide i u njima pale svjetiljke.“

Ovaj hadis bilježe autori Sunena. Neki učenjaci su ga ocijenili slabim, dok su ga drugi ocijenili vjerodostojnim i prihvatili, poput Tirmizija i Ibn Tejmijje, što je prioritetnije mišljenje.

„Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je prokleo…“ Prokletstvo znači udaljavanje i protjerivanje, a u ovom slučaju predstavlja dovu Allahu da protjera i udalji iz milosti. Prethodila je podjela prokletstva na veliko i malo prokletstvo.

„…žene koje posjećuju groblje…“ Tj. žene koje ciljano odu na groblje radi posjete groblju. Ovaj hadis ukazuje na zabranu posjećivanja groblja od strane žena. Oko ove mes'ele postoji razilaženje među učenjacima. Jedna skupina učenjaka dozvoljava ženama posjećivanje groblja, a kao dokaz navode:

  1. Hadis Aiše da je posjetila grob svog brata Abdur-Rahmana, pa je upitana o tome te je rekla: „Prvo je bilo zabranjeno posjećivanje groblja potom je naređeno da se posjećuju.“ Predaju bilježi Hakim i ocjenjuje vjerodostojnom, a sa ocjenom se slaže Zehebi.
  2. Općenitost hadisa u kojem stoji: „Bio sam vam zabranio posjećivanje groblja, a sada vam dozvoljavam, pa posjećujte groblje jer ono podsjeća na ahiret.“9
  3. Hadis o ženi koja je plakala pored groba svoga sina, a pored koje je prošao Poslanik, Allahov spas i mir njemu, i rekao: „Boj se Allaha i saburaj.“10

Druga skupina učenjaka je stava da je zabranjeno ženi da posjećuje groblje. To je stav Ibn Tejmijje i jedne skupine učenjaka. Kao dokaz navode ovaj hadis Ibn ‘Abbasa kojeg je autor naveo. Kod imama Ahmeda stoji: „Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je prokleo žene koje puno posjećuju groblje.“11

Takođe, kao dokaz su naveli hadis Ummu ‘Atijje: „Zabranjeno nam je (tj. ženama) da pratimo dženazu, ali ne kategoričkom zabranom.“ Dokaz je u analogiji, jer ako je ženama bilo zabranjeno da prate dženazu, onda je i posjećivanje groblja isto tako zabranjeno, jer je praćenje dženaze na manjem stepenu od posjećivanja groblja.

Prioritetnije je mišljenje da je ženi zabranjeno da posjećuje groblje. Što se tiče odgovora na dokaze prve skupine učenjaka kažemo:

› Hadis „Bio sam vam zabranio posjećivanje groblja, a sada vam dozvoljavam pa posjećujte groblje jer ono podsjeća na ahiret“ se odnosi na muškarce jer je imperativ (tj. riječ posjećujte) došao u muškom rodu.

› Što se tiče hadisa Aiše, kažemo da je to postupak ashaba i ne može poslužiti kao dokaz, a što se tiče njenih riječi: „Prvo je bilo zabranjeno posjećivanje groblja potom je naređeno da se posjećuje“, kažemo da se ta naredba takođe odnosi na muškarce. Takođe treba se uzeti u obzir da je žena slabašna i da njome vladaju emocije, te da može učiniti kod groba nešto što je zabranjeno.

✧ Da li se zabrana posjećivanja grobova od strane žena odnosi na svaki grob?

Hanbelije kažu da se iz ove zabrane izuzima grob Poslanika, Allahov spas i mir njemu, te da je poželjno ženama da ga posjete, kao što je poželjno muškarcima. Ispravnije je da nema razlike između groba Poslanika, Allahov spas i mir njemu, ili nekog drugog groba.

Kod imama Ahmeda je došao rivajet: „Allahov Poslanik je prokleo žene koje puno posjećuju groblje“ koji ukazuje na prokletstvo žena koje često posjećuju groblje, pa da li se zabrana odnosi na često posjećivanje ili se generalno odnosi na posjećivanje pa makar i jednom?

Kažemo: rivajet imama Ahmeda ne ograničava rivajet u kojem je došlo „žene koje posjećuju“. Prokletstvo obuhvata i onu ženu koja jednom posjeti groblje. Pa ako se posjećivanje ponavlja, onda se povećava i prokletstvo.

Hadis Ibn ‘Abbasa: „Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je prokleo žene koje posjećuju groblje“ izuzima one žene koje prođu pored groblja, jer hadis ukazuje na žene koje posjećuju groblje, a ne one koje samo prođu pored njega. Na osnovu toga kažemo da se i hadis Poslanika, Allahov spas i mir njemu, u kojem stoji da je poučio Aišu da kada dođe na groblje kaže dovu „Es-selamu alejkum dare kavmin mu’minin…“12 odnosi na prolazak pored groblja, a ne na njegovo posjećivanje od strane žena i zastajanje kod njega.

✧ Allahov Poslanik, Allahov spas i mir njemu, je u ovom hadisu prokleo žene koje posjećuju groblje, pa da li će se proklinjati svaka žena koja to uradi?

Ukoliko žena koja posjećuje groblje zna za propis, pa to namjerno čini, onda će se proklinjati prokletstvom Poslanika, Allahov spas i mir njemu.13 Izuzetak iz ovoga je ukoliko smatra takav postupak dozvoljenim.14

„…i one ljude koji ih uzimaju za mesdžide…“ O ovome smo detaljno govorili u prethodnom poglavlju. „…i u njima pale svjetiljke.“ Da li se ovim riječima cilja na to da ovi ljudi uzimaju svjetiljke radi veličanja ili radi toga da bi vidjeli (kada je mrak)? Cilja se na prvo, zbog čega i zaslužuju prokletstvo.

✧ Da li je dozvoljeno postavljati svjetiljke na grobovima radi ukrasa ili kao znak obilježavanja? Ne, nije dozvoljeno.

✧ Šta je sa reflektorima koji se nalaze po grobljima? Ukoliko su oni u osnovi postavljeni na ulici pa svjetlost obuhvati i groblje onda u tome nema prepreke. Ukoliko su, međutim, postavljeni na groblju radi groblja onda to nije dozvoljeno. Prilikom potrebe za svjetlom koristit će se neko svjetlo, potom odstraniti, a kada nema potrebe neće se koristiti.

Autor: šejh Ali el-Hudajr (biografija šejha ovdje)
Iz djela “Mu'tesar – komentar na Kitabut-tevhid”, Dvadeset prvo poglavlje
Priprema i naslov: Menhedž
Klikni ovdje za ostale dijelove serijala

Bilješke:

1 Es-Sevik (ar. السويق)je vrsta kolača ili slatkog napitka od brašna koje se umelje i pomiješa sa mlijekom i datulama ili sa maslom. (Pogledaj Tejsiru El-Azizil-Hamid komentar na Kitabut-Tevhid od šejha Sulejmana ibn Abdullaha ibn Muhammeda ibn Abdulvehhaba, str. 252, kao i El-Kavlul-Mufid od šejha Usejmina, str.548.) Od Ibn ‘Abbasa, radijallahu ‘anhu, se prenosi da ko god bi to pio ugojio bi se, pa su ga (Lata) počeli obožavati (nakon njegove smrti). Pogledaj Tefsir Ed-Durru-Mensur od Sujutija, str.32. (op.rec).

2 Bilježi imam Muslim u svome Sahihu (970) od Džabira, radijallahu ’anhu, da je rekao: „Poslanik sallallahu ’alejhi ve sellem, je zabranio zidanje i gradnju na grobovima, kao i sjedenje na njima!“ (op. rec)

3 Što se upozorenja tiče, ono je očito, a što se tiče obrazloženja, ovim riječima Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, obrazlaže zašto je prije ovih riječi dovio Allahu da sačuva njegov grob od toga da bude vesen koji se obožava. (op.rec.)

4 Tj. Allah se srdi onda kada On hoće. (op.rec.)

5 Es-Sevik (ar. السويق (je vrsta kolača ili slatkog napitka od brašna koje se umelje i pomiješa sa mlijekom i datulama ili sa maslom. (Pogledaj Tejsiru El-Azizil-Hamid komentar na Kitabut-Tevhid od šejha Sulejmana ibn Abdullaha ibn Muhammeda ibn Abdulvehhaba, str. 252, kao i El-Kavlul-Mufid od šejha Usejmina, str.548.) Od Ibn ‘Abbasa, radijallahu ‘anhu, se prenosi da ko god bi to pio ugojio bi se, pa su ga (Lata) počeli obožavati (nakon njegove smrti). Pogledaj Tefsir Ed-Durru-Mensur od Sujutija, str.32. (op.rec.)

6 Tj. predaja koja doseže do ashaba se naziva mevkuf predajom. Prethodilo je da se predaja koja doseže do tabi'ina naziva maktu’ predajom. Dok se predaja koja doseže do Poslanika, sallallahu ’alejhi ve sellem, naziva merfu’ predajom. (op. rec.)

7 Jer tada postoji mogućnost da se radi o israilijatu. (op.prev.)

8 Jer je moguće da je od njegovog idžtihada.

9 Tj. hadis je općenit i obuhvata kako muškarce tako i žene. (op.rec.)

10 Dokaz je u tome što joj Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, nije osporio njen boravak pored groba, a da je bilo zabranjeno, Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, bi joj to sigurno osporio. (op.rec.)

11 Ovaj hadis ne može poslužiti kao dokaz za zabranu općenitog posjećivanja groblja od strane žena, jer se u hadisu proklinju žene koje puno posjećuju groblje. Učenjaci koji dozvoljavaju posjećivanje groblja od strane žena su ovaj rivajet ocijenili vjerodostojnim dok su rivajet „Allahov Poslanik je prokleo žene koje posjećuju groblje“ ocijenili slabim. (op.prev.)

12 Muslim.

13 Tj. reći će se: „Allahov Poslanik, sallallahu ’alejhi ve sellem, je prokleo žene koje posjećuju groblje, ili: „Neka je Allahovo prokletstvo na žene koje posjećuju groblje“, a neće se reći: Neka je na tebe Allahovo prokletstvo.“ (op.rec.)

14 Tj. ukoliko odabere stav učenjaka da je ženi dozvoljeno da posjećuje groblje.