U mjestima u kojima se čini nepokornost Allahu, kao i mjestima širka, ne treba činiti ibadet Allahu

Poglavlje o tome da se ne kolje životinja u ime Allaha na mjestu gdje se kolje nekom drugom mimo Allaha

Kaže Uzvišeni: U njemu nemoj nikada boraviti. (Et-Tevba, 108)

Od Sabita ibn Dahhaka, Allah bio njime zadovoljan, se prenosi da je rekao: „Neki čovjek se zavjetovao da će zaklati deve na Buvani, pa je o tome pitao Vjerovjesnika, Allahov mir i spas njemu, i on mu je rekao: ‘Da li je u njoj bio neki od džahilijjetskih idola (vesena) koji se obožavao?’ ‘Ne’, odgovorili su. ‘Da li se u njoj održavao neki od njihovih praznika?’ upitao je. ‘Nije’, odgovorili su. Nakon toga je Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, rekao: ‘Ispuni svoj zavjet, jer, uistinu, nema ispunjavanja zavjeta u onome u čemu je nepokornost Allahu, niti u onome što čovjek nije u stanju učiniti.’“ Hadis bilježi Ebu Davud, a njegov sened je po uvjetima Buharija i Muslima. (Ebu Davud, 3313)

Komentar

Autor ovim poglavljem želi da pojasni da se u mjestima u kojima se čini nepokornost Allahu, kao i mjestima širka, ne treba činiti ibadet Allahu. Dokaz tome jeste ajet kojeg je autor naveo.

Komentar šerijatskih tekstova navedenih u poglavlju

1 Riječi Uzvišenog „U njemu nemoj nikada boraviti.“ (Et-Tevba, 108)

Ajet je objavljen povodom mesdžida dirara¹, međutim, iako je ajet objavljen tim povodom, on se ne odnosi samo na njega, jer pravilo glasi da se u obzir uzima općenitost šerijatskog teksta, a ne posebnost njegovog povoda.² Zbog toga kažemo da nije dozvoljeno obavljati namaz u crkvi, jer su njihove crkve mjesta širka. Takođe, od Omera, Allah bio njime zadovoljan, se prenosi da je rekao: „Ne ulazite kod nevjernika u njihove bogomolje jer se na njih spušta Allahova srdžba.“ Ovo je prioritetnije mišljenje, iako po pitanju klanjanja u crkvi postoji razilaženje među učenjacima.

Namaz u mesdžidima rafidija (šija) takođe nije dozvoljen jer su njihovi mesdžidi mjesta u kojima se čini širk. Isto tako, ako se radi o kućama koje su izgrađene radi zinaluka (javne kuće), ili radi pijenja alkohola, nije dozvoljeno u njima činiti ibadet.

Da li pod ovu mes'elu potpadaju i banke? Da, zato što su to mjesta koja su izgrađena radi nepokornosti Allahu. Ukoliko bi čovjek obavio namaz u njima, namaz bi bio ispravan, ali bi čovjek bio grešan zbog obavljanja namaza na takvim mjestima.

Da li i otvaranje klubova potpada pod ovo poglavlje?

Ukoliko se klubovi otvaraju radi nepokornosti Allahu, onda potpadaju pod ovo poglavlje. Ukoliko su pak otvoreni radi dozvoljene stvari, a potom je nastalo zlo i prevladalo, onda je ovo lakše stanje kada je u pitanju činjenje ibadeta u takvim mjestima, ali opet nije dozvoljeno, jer se u obzir uzima ono što preovladava.³

Stoga, ukoliko čovjek zakolje radi Allaha na mjestu gdje se čini širk, takav postupak spada u mali širk, a što se tiče životinje koja je u ime Allaha zaklana na takvom mjestu, nju je dozvoljeno jesti.

2 Hadis Sabita ibn Dahhaka

Od Sabita ibn Dahhaka, Allah bio njime zadovoljan, se prenosi da je rekao: „Neki čovjek se zavjetovao da će zaklati deve na Buvani, pa je o tome pitao Vjerovjesnika, Allahov mir i spas njemu, i on mu je rekao: ‘Da li je u njoj bio neki od džahilijjetskih idola (vesena) koji se obožavao?’ ‘Ne’, odgovorili su. ‘Da li se u njoj održavao neki od njihovih praznika?’ upitao je. ‘Nije’, odgovorili su. Nakon toga je Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, rekao: ‘Ispuni svoj zavjet, jer, uistinu, nema ispunjavanja zavjeta u onome u čemu je nepokornost Allahu, niti u onome što čovjek nije u stanju učiniti.’“ Hadis bilježi Ebu Davud, a njegov sened je po uvjetima Buharija i Muslima.

✦ Neki čovjek se zavjetovao da će zaklati deve na Buvani… Zavjetovanje u jeziku znači obvezivanje, a u Šerijatu zavjetovanje je da mukellef (šerijatski obveznik) sebe obaveže ibadetom koji mu nije obavezan. O zavjetovanju ćemo detaljnije govoriti u poglavlju koje slijedi.

✦ … pa je o tome pitao Vjerovjesnika, Allahov mir i spas njemu, i on mu je rekao: ‘Da li je u njoj bio neki od džahilijjetskih idola koji se obožavao? – Ovo je pitanje kojeg je postavio Poslanik, Allahov mir i spas njemu, kako bi imao potpunu predstavu mes'ele.

✦ Ne, odgovorili su… – Vjerovatno je jedan od njih odgovorio, a ostali se složili, jer onaj koji se slaže sa postupkom, postupak se pripisuje i njemu. Zato Uzvišeni kaže: „Pa su je zaklali (tj. devu)“, iako je zaklao jedan, ali su drugi bili saglasni sa njegovim postupkom, pa je postupak (klanje) pripisan i njima.

✦ Da li se u njoj održavao neki od njihovih praznika?’ upitao je. – ’Id (عيد- praznik) dolazi od riječi avd što znači vraćati se, ponavljati, zbog toga što se praznik ponavlja. Ibn Tejmijje kaže: „'Id je ime za sve što se ponavlja od općeg okupljanja ljudi na ustaljeni način.“

Što se tiče šerijatskog ‘ida, to je ono što objedinjuje ibadet i adet. Ibadete, poput namaza, klanja kurbana itd., i adete, poput kićenja i dotjerivanja u tom danu, igara koje su dozvoljene itd., poput onoga što se događa na dan ramazanskog i kurbanskog bajrama.

Praznike dijelimo na dvije grupe:

› one koji se vežu za mjesta i
› one koji se vežu za vrijeme.

Što se tiče praznika koji se vežu za mjesta, njih opet dijelimo na dvije grupe: šerijatske i novotarske. Što se tiče šerijatskih, to je poput okupljanja u Mesdžidul-haramu, Mesdžidu Poslanika, Allahov mir i spas njemu, na Mini, Arefatu, Muzdelifi, a što se, pak, tiče novotarskih, to je odlazak na određeno mjesto radi ibadeta, a za što ne postoji nikakav dokaz, poput odlaska svakog petka na grob Poslanika, Allahov mir i spas njemu, ili odlazak u pećinu Hira, ili odlazak na grob evlija kojim se cilja ibadet kod grobova, a ne šerijatski propisano posjećivanje groblja.

I praznike koji se vežu za vrijeme takođe dijelimo na šerijatske i novotarske. Što se tiče šerijatskih, to je poput džume, dva bajrama, ramazana, deset dana zul-hidždžeta, bijeli dani… Novotarski praznik koji se veže za vrijeme je pridavanje pažnje određenom danu za što ne postoji nikakav šerijatski dokaz, poput posta polovinom mjeseca ša'bana, zatim, državni praznici, koji predstavljaju novotariju. Novotarija mevluda takođe potpada pod novotarski praznik koji se veže za vrijeme. Stoga riječi Poslanika Allahov mir i spas njemu: „Da li se u njoj održavao neki od njihovih praznika?“ obuhvataju obje vrste praznika, i one koji se vežu za mjesto i one koji se vežu za vrijeme.

✦ ‘Nije’, odgovorili su. Nakon toga je Allahov Poslanik, Allahov mir i spas njemu, rekao: ‘Ispuni svoj zavjet’… – Iz riječi Poslanik, Allahov mir i spas njemu: „ispuni svoj zavjet“ se shvata da kada bi na tom mjestu bio neki džahilijetski praznik ili idol, Poslanik, Allahov mir i spas njemu, mu tada ne bi dozvolio da čini ibadet (u ovom slučaju ispunjavanje zavjeta) na tom mjestu. Ovaj dio hadisa je dokaz za ono što je autor ciljao ovim poglavljem.

✦ …nema ispunjavanja zavjeta u onome u čemu je nepokornost Allahu, niti u onome što čovjek nije u stanju učiniti. – Poput toga da se zavjetuje da oslobodi tuđeg roba i tome slično, što ne posjeduje. Hadis bilježi Ebu Davud i njegov sened je po uvjetima Buharija i Muslima. Ibn Hadžer je takođe hadis ocijenio vjerodostojnim u Telhisul-habir, a i Albani.

Autor: šejh Ali el-Hudajr (biografija šejha ovdje)
Iz djela “Muhtesar – komentar na Kitabut-tevhid”
Priprema: Menhedž
Klikni ovdje za ostale dijelove serijala

Bilješke:

1 Mesdžid dirar je mesdžid kojeg je izgradila jedna grupa munafika s ciljem razdvajanja vjernika i sijanja razdora među njima. Uzvišeni Allah je obavijestio Poslanika, sallallahu ’alejhi ve sellem, o njihovom cilju i zabranio mu da čini ibadet u takvom mesdžidu. (op.prev.)

2 Šejh želi da kaže da iako je ajet objavljen povodom mesdžid dirara, da se propis ne odnosi samo na njega već na svaki mesdžid koji je izgrađen radi nepokornosti Allahu, isto tako ne odnosi se samo na mesdžid već na svako mjesto koje se u osnovi izgradi radi nepokornosti Allahu. (op.prev.)

3 Stoga se ne uzima u obzir ukoliko se u nekom mjestu nalazi nešto od nepokornosti i grijeha i taj grijeh nije ono što preovladava. Tako, na primjer, ne možemo reći da namaz u džamijama nije ispravan zbog određenih novotarija koje se praktikuju u njima, jer to nije ono što preovladava. U obzir se, dakle, uzima ako je mjesto u osnovi izgrađeno radi harama, kufra i širka, poput primjera koje je šejh naveo (crkva, javna kuća, banka…), ili, pak, njime preovladava haram. (op.prev.)