Draga braćo: Vjernici su ispratili jednu veliku i blagoslovljenu sezonu u kojoj su srca bila posvećena ibadetu i pokornosti Uzvišenom Allahu i vjernici natjecali u činjenju dobrih djela i različitim vidovima ibadeta.
Draga braćo: Ako su muslimani ispratili mjesec ramazan — mjesec oprosta i oslobađanja od vatre, mjesec u kojem su se natjecali u pokornosti Milostivom — oni time nisu zatvorili vrata dobra. Jer sezona dobrih djela uvijek iznova dolazi, a vrata hajra se uvijek otvaraju. Tako da vjernik treba uvijek iskoristiti svoj život i svoje vrijeme na ovom dunjaluku u pokornost Allahu.
Draga braćo: Jedan od znakova da je ibadet ukabuljen kod Uzvišenog Allaha jeste ustrajnost u pokornosti nakon tog ibadeta. Kažu učenjaci: „Jedan od znakova da je post i noćni namaz u ramazanu primljen jeste da stanje roba nakon Ramazana bude prožeto smirenošću, skrušenošću i zahvalnosti Uzvišenom Allah, te prisutnošću ihsana u ibadetu Uzvišenom Allahu. u i željom da Mu se još više približi.“ Pa ako je rob takav, to je znak da su mu njegova djela primljena i to je dokaz njegova hajrijeta, njegove dobrote.
A ako je stanje roba nakon ramazana takvo da prelazi iz pokornosti u nemar i okreće se grijesima i lošim djelima, onda to nije alamet (znak) hajra. Jedan od časnih prethodnika – selefu saliha, kada je čuo za ljude koji se trude samo tokom Ramazana, a nakon njega zapostave vjeru je rekao:
بئس القوم لا يعرفون الله إلا في رمضان
„Loš je to narod — zna za Allaha samo u Ramazanu.“
Čitav život vjernika treba biti sezona pokornosti Allahu, jer Uzvišeni kaže:
وَاعْبُدْ رَبَّكَ حَتَّى يَأْتِيَكَ الْيَقِينُ
„I obožavaj Gospodara svoga sve dok ti ne dođe jekin.“ (El-Hidžr: 99)
A jekin – čvrsto ubjeđenje jeste smrt
I kaže Uzvišeni:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ حَقَّ تُقَاتِهِ وَلَا تَمُوتُنَّ إِلَّا وَأَنْتُمْ مُسْلِمُونَ
„O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i ne umirite osim kao muslimani.“ (Ali Imran: 102)
I kaže isto tako:
إِنَّ الَّذِينَ قَالُوا رَبُّنَا اللَّهُ ثُمَّ اسْتَقَامُوا فَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ
„Doista, oni koji govore: ‘Naš Gospodar je Allah!’ pa ustraju u tome – nema straha za njih i neće tugovati.“ (El-Ahkaf: 13)
Stoga je ustrajnost u pokornosti Allahu jedna je od najvažnijih stvari i pokazatelj da Allah želi dobro Svome robu. Dok je okretanje od Allaha i ibadeta Njemu znak slabosti čovjekove vjere I imana. Zato budimo svjesni Allaha u svim vremenima, i približavajmo se Njemu dobrim djelima, jer nema ničeg vrjednijeg od ustrajati u pokornosti, niti išta ljepše od konstantnog približavanja Uzvišenom činjenjem dobrih dijela! Neka nam ustrajnost bude naš moto, dobra djela naš cilj, Allahovo zadovoljstvo naša najveća želja, a pridržavanje sunneta vašeg Poslanika – naš put, da bi nam Allah dao nagradu i otvorio nam vrata Svoje milosti.
Draga braćo nastojmo da ihsan propratimo ihsanom jer je to znak iskrenog robovanja, bilo da se radi o farzovima ili nafilama. To je bio sunnet našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kaže Aiša, radijallahu anha:
كَانَ رَسُولُ اللهِ -صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ- إِذَا عَمِلَ عَمَلًا أَثْبَتَهُ -يَعْنِي: جَعَلَهُ ثَابِتًا غَيْرَ مَتْرُوكٍ-، وَكَانَ إِذَا نَامَ مِنَ اللَّيْلِ أَوْ مَرِضَ صَلَّى مِنَ النَّهَارِ ثِنْتَيْ عَشْرَةَ رَكْعَةً
„Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, radio neko djelo, učinio bi ga stalnim –tj nije ga ostavljao. Ako bi prespavao noćni namaz, ili bio bolestan, klanjao bi danju dvanaest rekata.“ (Muslim)
Zato ustrajte u dobrim djelima i čuvajte se povratka grijesima i lošim djelima. Jer vjerniku nema kraja u ibadetu osim smrću. El-Ehnef ibn Kajs, rahimehullah, je mnogo postio, pa čak i kada je ostario i oslabio. Rekli su mu: „Ti si star čovjek, a post te slabi.“ On je odgovorio:
„Ja ovo pripremam za dugo putovanje.“
Strpljivost u pokornosti Allahu lakša je nego strpljivost na Njegovoj kazni.
Drugi dio:
Allahovi robovi: Ako je i prošao mjesec ramazan, pred vama je sezona koja se ponavlja svakog dana i noći – to su pet dnevnih namaza koje je Allah propisao Svojim robovima. Također, pred vama je sedmična sezona – to je džuma-namaz u kojem postoji čas u kojem se dova ne odbija; kada rob zatraži nešto od Allaha, On mu to podari.
Ako je prošao post Ramazana, vrata posta i dalje su otvorena, a nagrada i vrijednost tog ibadeta i dalje je velika. Tu je post ponedjeljkom i četvrtkom, zatim bijeli dani svakog mjeseca, i šest dana mjeseca ševvala o kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao – kako bilježi imam Muslim:
„Ko isposti Ramazan, a zatim ga proprati sa šest dana ševvala, to mu se računa kao da je postio cijelu godinu.“
Razlog zašto se post šest dana ševvala nakon ramazana računa kao post cijele godine jeste to što Allah nagrađuje svako dobro djelo desetostruko, kao što kaže Uzvišeni:
مَنْ جَاءَ بِالحَسَنَةِ فَلَهُ عَشْرُ أَمْثَالِهَا
„Ko dođe s dobrim djelom, imat će deset puta više.“ (El-En'am, 160)
Dakle, post Ramazana vrijedi kao deset mjeseci, a šest dana ševvala kao još dva mjeseca – što iznosi kao da je postio cijelu godinu
Ako je prošao noćni namaz u ramazanu, pa noćni namaz (kijamu-l-lejl) je propisan tokom cijele godine. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je vodio računa o njemu i u ramazanu i izvan njega – klanjao je tako da bi mu noge oticale od stajanja. Kaže Uzvišeni Allah, podstičući vjernike na noćni namaz:
إِنَّمَا يُؤْمِنُ بِآيَاتِنَا الَّذِينَ إِذَا ذُكِّرُوا بِهَا خَرُّوا سُجَّدًا وَسَبَّحُوا بِحَمْدِ رَبِّهِمْ وَهُمْ لَا يَسْتَكْبِرُونَ * تَتَجَافَى جُنُوبُهُمْ عَنِ الْمَضَاجِعِ يَدْعُونَ رَبَّهُمْ خَوْفًا وَطَمَعًا وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنْفِقُونَ * فَلَا تَعْلَمُ نَفْسٌ مَا أُخْفِيَ لَهُمْ مِنْ قُرَّةِ أَعْيُنٍ جَزَاءً بِمَا كَانُوا يَعْمَلُونَ
„U Naše ajete vjeruju samo oni koji, kada se na njih podsjete, padaju ničice i slave svoga Gospodara hvaleći Ga, i koji se ne ohole. Bokovi njihovi se udaljavaju od postelja njihovih, i oni Gospodara svoga iz straha i nade mole, i dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju. I nijedna duša ne zna šta im je kao nagrada za ono što su radili skriveno!“ (Es-Sedžde, 15–17)
Učenje Kur’ana je propisano u svako doba. Ramazan je mjesec u kojem je Kur’an objavljen, ali to ne znači da se učenje Kur’ana treba ograničiti samo na taj mjesec. Učite ga što više! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao je neke ashabe da ga prouče svakih četrdeset dana, druge da to učine za trideset dana, a preporučeno je da se ne uči u kraćem roku od tri dana. Također se prenosi da su Poslanik i njegovi ashabi učili cijeli Kur’an svakih sedam dana.
To znači da muslimani trebaju biti stalno povezani s Allahovom Knjigom – učenjem, razmišljanjem, razumijevanjem i radom po njoj. Nažalost, mnogi muslimani ne otvore Kur’an osim petkom, i tada pročitaju samo suru Kehf – a to je zaista nemar prema Allahovoj Knjizi.
Allah je propisao i sadaku (dobročinstvo) i činjenje dobra u svako vrijeme. Dijelite i ne ne omalovažavajte nijedno dobro djelo – ma koliko ono bilo malo, ako je iskreno, veliko je kod Allaha.
Iskoristite svoj život u onome što vas približava Allahu i udaljava od Njegove srdžbe – jer danas je vrijeme za djela, a sutra za nagradu.
Allahu naš, učini ponositim islam i muslimane, ponizi širk i mušrike i uništi neprijatelje vjere!
Priprema: Menhedž
