Naslovnica Akida Vrijednost mjeseca muharrema i dana Ašure

Vrijednost mjeseca muharrema i dana Ašure

477
post, Asura,

Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Allahov mjesec muharrem prvi je mjesec u hidžretskoj godini, i zadnji od tri sveta mjeseca koja dolaze zaredom: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, a redžeb dolazi poslije, zasebno. “Broj mjeseci u Allaha zaista je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Et-Tevba, 36)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Vrijeme se vratilo kao što je izgledalo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, a od njih su četiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka’de, zul-hidže i muharrem, te redžeb plemena Mudar, koji se nalazi između mjeseca džumadel-uhra i mjeseca ša’bana.” (Buhari i Muslim)


“Vrijeme se vratilo”, tj. po podjeli na godine, a godina po podjeli na mjesece, što se navodi u riječima Uzvišenog: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta…” (Et-Tevba, 36)

U ovom tekstu navest ćemo neke od blagodati, odlika, propisa i savjeta vezanih za prvi mjesec u hidžretskoj godini, mjesec muharrem.

1 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovaj je mjesec nazvao “Allahov mjesec” (Muslim), što ukazuje na njegovu vrijednost i odabranost. Ibn Redžeb, rahimehullah, rekao je: “To je počast i ukazuje na vrijednost ovog mjeseca, jer se Allahu ne pripisuju osim Njegova odabrana stvorenja. Kao što se za Muhammeda, Ibrahima, Ishaka, Jakuba i druge vjerovjesnike kaže da su Allahovi robovi, tako se kaže i da je Kaba Allahova kuća i da je deva (spomenuta u Kur’anu) Allahova.” (Letaiful-mearif)

2 Jedan dio učenjaka smatra da je muharrem najbolji od svetih mjeseci. Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: “Najbolji sveti mjesec je Allahov mjesec muharrem”; Allah je počeo godinu svetim mjesecom i završio je svetim mjesecom, i kod Allaha nema vrednijeg mjeseca u godini, nakon ramazana, od mjeseca muharrema”. (Letaiful-mearif)

3 Najbolji dio mjeseca muharrema jeste njegovih prvih deset dana. Ebu Osman en-Nehdi, rahimehullah, rekao je da su prve generacije muslimana “prema vrijednosti izdvajale tri perioda od deset dana: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana zul-hidžeta i prvih deset dana muharrema”. (Letaiful-mearif)

4 U svetim mjesecima zabranjeno je činiti sebi nepravdu: “…u njima sebi zulum ne činite!” (Et-Tevba, 36). Zbog njihove svetosti i veličine, činiti grijehe u ovim mjesecima smatra se težim i gorim nego činiti grijehe u drugim mjesecima. Rekao je Katada, rahimehullah: “Činjenje zuluma u svetim mjesecima strožije je zabranjeno i više kažnjivo nego činjenje zuluma u drugim mjesecima, iako je zulum općenito težak grijeh, ali Allah posebno vrednuje ono što On hoće.” (Tefsirut-Taberi i Tefsiru Ibni Kesir)

5 Pohvalno je što više postiti u ovom mjesecu. U hadisu se kaže: “Najbolji post, poslije ramazanskog, jeste post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste noćni namaz” (Muslim). Ibn Redžeb, rahimehullah, rekao je: “Ovaj je hadis jasan dokaz da je najbolji dobrovoljni post – post u Allahovom mjesecu muharremu” (Letaiful-mearif) i ovo se odnosi na općeniti dobrovoljni post, mimo dana u kojima je pritvrđeni sunnet postiti.

6 U mjesecu muharremu pohvalno je što više dana postiti, ali ne cijeli mjesec, jer je preneseno da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije postio čitav mjesec mimo mjeseca ramazana i da nije više postio ni u jednom mjesecu kao u ša’banu (Buhari i Muslim). Učenjaci su razmatrali pitanje zašto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, više postio u ša’banu nego u muharremu, iako je jasno naglasio da je najbolji post, nakon ramazanskog, u mjesecu muharremu, pa su naveli da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, Objavom potvrđena vrijednost muharrema i posta u njemu tek pred kraj života, pa nije stigao postiti u njemu, ili su ga opravdani razlozi sprečavali da ne posti u ovom mjesecu, poput putovanja i bolesti itd. (Šerhun-Nevevi ala Muslim i El-Medžmu)

7 Deseti dan muharrema jeste dan Ašure, a sam naziv Ašura je islamski i nije bio poznat prije islama (Kadi Ijad, Mešarikul-envar; Buhuti, Keššaful-kina)

8 Post dana Ašure je pritvrđeni sunnet, na što upućuje hadis: “Post Ašure briše (male) grijehe iz protekle godine.” (Muslim)

 

9 Post dana Ašure briše male grijeha, ali ne i velike. Ako čovjek bude imao malih grijeha, bit će mu oprošteni, a ako ne bude imao ni velikih ni malih grijeha, tada će mu se upisati dobro djelo i podignut mu se deredže – stepeni u Džennetu, a ako bude imao velikih grijeha, nadati se da će mu biti umanjeni. (Šerhun-Nevevi ala Muslim i El-Medžmu)

10 Pohvalno je da se uz dan Ašure posti dan prije, kako bi se postač u ibadetu razlikovao od židova ili kršćana koji poste ovaj dan. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kazuje: “Nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počeo postiti Ašuru i nakon što je drugima naredio da poste taj dan, ashabi upitaše: ‘Allahov Poslaniče, ali to je dan koji veličaju i svetkuju židovi?!’ Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Naredne godine, uz Allahovo dopuštenje, postit ćemo i deveti dan.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umro je ne dočekavši narednu godinu.” U drugoj verziji ovog hadisa kaže se: “Ako ostanem živ do iduće godine, postit ću i deveti dan muharrema.” (Muslim).

12 Ko propusti post devetog dana, dozvoljeno je da uz deseti posti i jedanaesti dan, kako bi se razlikovao od židova.

 

13 Neki učenjaci navode da se dan Ašure može postiti na tri načina:

1. postiti deveti, deseti i jedanaesti muharrem. Ovo dokazuju hadisima koji su daif – slabi. Hadis o postu ova tri dana bilježe Ahmed, Musned, broj 2154, i Bejheki, Sunenul-Kubra, 4/287. Valorizatori Musneda ocijenili su ovaj hadis slabim, kao i šejh Albani u djelu Ed-Daifa. Isto tako kao dokaz da se poste ova tri dana učenjaci navode da su neki od selefa iz predostrožnosti, tj. u slučaju da se pogriješilo u određivanju početka mjeseca, pa da ne propuste dan Ašure, postili tri dana (Letaiful-mearif);

2. postiti deveti i deseti dan, i na to ukazuje većina hadisa i to je sunnet;

3. postiti samo deseti muharrem, tj. dan Ašure, i ovo je dozvoljeno i nije pokuđeno (Ibn Kajjim, Zadul-mead; Ibn Hadžer, Fethul-bari).

14 Ako dan Ašure bude u petak ili subotu, dozvoljeno je postiti, jer nije cilj izdvajanja ovih dana postom, nego post dana Ašure. (Ibn Hadžer, Fethul-bari; Ibn Usejmin, Fetava)

15 Dan Ašure dozvoljeno je postiti onome ko je ostao dužan da naposti propuštene dane ramazanskog posta, jer ramazan se može napostiti do sljedećeg ramazana, a dan Ašure i njegova vrijednost vezana je za deseti dan muharrema.

16 Žene koje zbog hajza i nifasa, ili bolesnik, ne mogu postiti dan Ašure ne treba da naposte ovaj dan, jer je vrijednost posta vezan je za ovaj dan i njegovim prolaskom ta vrijednost prestaje (Fetava Ibn Usejmin). Putnik može postiti ako mu to neće predstavljati poteškoću na putu, a ko prakticira postiti dan Ašure, pa bude spriječen, imat će nagradu spram nijeta, kako na to upućuju hadisi (Buhari).

17 Dan Arefata vredniji je od dana Ašure. Post dana Arefata briše grijehe za dvije godine, proteklu i narednu. Dan Ašure vezan je za Musaa, alejhis-selam, a dan Arefata za našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako da je post dana Arefata odlika našeg šerijata, blagoslovljeniji je kao što je i naš Poslanik. Također, dan Arefata je u svetom mjesecu zul-hidžetu, koji se nalazi između dva sveta mjeseca, prije njega je zul-ka’de a poslije njega je muharrem, za razliku od Ašure (Bedaiul-fevaidFethul-bari). Na dan Ašure, Allah je upotpunio Svoju blagodat prema Musau, alejhis-selam, tako što ga je spasio od njegovih neprijatelja, a Svoju blagodat prema Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Allah je upotpunio usavršavajući njegovu poslanicu. Blagodat upotpunjenja vjere veća je od blagodati očuvanja života.

18 Veličanje dana Ašure i njegovo obilježavanje propisano je samo postom, i to je zahvalnost na Allahovim blagodatima. U hadisu: “Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u Medinu, zatekao je židove da poste dan Ašure, pa ih je upitao: ‘Koji je to dan koji postite?’, a oni su kazali: ‘Ovo je veličanstven dan, u njemu je Uzvišeni Allah spasio Musaa i njegov narod od faraona i njegovog naroda, pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvalnosti Allahu, pa i mi postimo.’ Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao‘Mi smo preči Musau od vas’pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.” (Buhari i Muslim)

19 Neki ljudi ovaj dan smatraju danom tuge i žalosti zbog ubistva Husejna, radijallahu anhu, koje se dogodilo na dan Ašure, a drugi opet ovaj dan svetkuju, pripremajući posebna jela i slatkiše, čime oponašaju židove i kršćane u njihovom odnosu prema ovome danu, a sve to predstavlja novotariju koja je u suprotnosti sa sunnetom.

Molimo Allaha da nas uputi na ono što On voli i čime je zadovoljan! Svaka zahvala pripada Allahu!

 

Autor: Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid, hafizehullah
Izvor: 33 faide fil-muharrem ve ašura
Izvor: Magazin El-Asr